Istovremeno, okončana je ukrajinska '40-dnevna operacija' ekonomskog pritiska na Rusiju bez ostvarenih ciljeva, dok su ruski napadi na ukrajinsku lučku infrastrukturu u Odeskoj oblasti intenzivirani.
Ukrajinske snage izvele su prvu poznatu borbenu operaciju u kojoj je veliki transportni dron prebacio kopnenog robota iza neprijateljskih linija, gdje je on potom samostalno izvršio borbenu zadaću. Ova nova taktika, o kojoj je 4. kolovoza 2026. izvijestio Forbes, a prenio Index.hr, otvara novo poglavlje u razvoju besposadnog ratovanja.
Velika bespilotna letjelica prenijela je kopneno besposadno vozilo (UGV) pod nazivom ARK-1 na neprijateljski teritorij. Robot je nosio protutenkovsku minu TM-62, namijenjenu uništavanju utvrđenih položaja ili oklopnih vozila. Vozilo ARK-1 predstavlja kompaktno univerzalno vozilo s kotačima, sposobno prevesti do 15 kilograma tereta na udaljenosti većoj od 14 kilometara. Opremljen je satelitskom komunikacijom Starlink, što omogućuje upravljanje sa stotinama kilometara udaljene zapovjedne točke.
Stručnjaci ističu da ovakav pristup značajno smanjuje rizik za operatere. Transportni dron ne mora ulaziti u zonu protuzračne obrane jer robota iskrcava na sigurnoj udaljenosti od cilja. Nakon slijetanja, robot može samostalno napredovati prema meti, čekati povoljnu priliku ili postaviti zasjedu, a zbog kretanja po tlu i manje buke protivnik ga teže uočava. Dosadašnja iskustva pokazuju da su slični roboti već korišteni za uništavanje ruskih utvrda i zgrada postavljanjem eksploziva, dok su druge inačice opremljene strojnicama ili služe za izviđanje i opskrbu.
Iako se ova taktika danas smatra revolucionarnom, koncept nije nov. Još u ranim 2000-ima, američka vojska je testirala korištenje padobrana za spuštanje malih kopnenih robota iz bespilotnih letjelica u svrhu izviđanja. Velik broj tih inicijativa nije nikada prešao iz faze eksperimenta. Suprotno tome, Ukrajina je, zbog ratne situacije i nedostatka sredstava, stvorila praktična rješenja koja se odmah koriste u stvarnim borbama.
Prema mišljenju vojnih stručnjaka, ovakve tehnologije mogle bi u potpunosti promijeniti kako se izvode zračni desanti. Zbog modernih protuzračnih obrana i brojnih borbenih dronova, klasični helikopterski desanti postali su vrlo opasni, što se vidjelo u ruskom pokušaju osvajanja zračne luke Hostomel kraj Kijeva u veljači 2022. Ostale zemlje također razvijaju slične tehnologije, Kina je već prikazala kako veliki dronovi prenose četveronožne robote s ugrađenim strojnicama.
Ukrajina istodobno testira još veće transportne dronove nosivosti veće od 90 kilograma, namijenjene logistici, evakuaciji ranjenika te prijevozu većih kopnenih robota. Ukrajinsko vojno vodstvo planira da tijekom ove godine u nekim dijelovima bojišta čak 30 posto zadataka koje sada obavljaju vojnici preuzmu bespilotna kopnena vozila. Analitičari smatraju da bi buduće ofenzivne operacije mogle započinjati masovnim napadima rojeva dronova i kopnenih robota, dok bi ljudske postrojbe stizale tek u drugom valu kako bi osigurale osvojeni prostor. Razvoj umjetne inteligencije dodatno ubrzava napredak autonomnih sustava, zbog čega mnogi vojni stručnjaci procjenjuju da će upravo roboti u idućim godinama postati jedan od ključnih čimbenika suvremenog ratovanja.
Istovremeno s ovim tehnološkim iskorakom, 3. kolovoza 2026. tiho je okončana ukrajinska "40-dnevna operacija" čiji je cilj bio prisiliti Rusiju na pregovore putem golemog ekonomskog uništenja. Prema analitičkom izvoru AMK Mapping, ciljevi operacije nisu postignuti i Ukrajina je danas u lošijoj poziciji nego prije 40 dana. Iako je Rusija pretrpjela znatnu štetu na svojoj "floti u sjeni", skladištima i naftnoj infrastrukturi, nije doživjela veće ekonomske potrese izvan onoga što već trpi.
Kao odgovor, Rusija je pokrenula vlastiti val napada na ukrajinsku lučku infrastrukturu. Za razliku od Rusije, ukrajinske luke koncentrirane su na malom dijelu obale u Odeskoj oblasti. Te luke odgovorne su za 70 posto ukupnog ukrajinskog izvoza i više od 90 posto poljoprivrednog izvoza. Ruski uzvratni napadi izvode se s višestruko većom snagom i uključuju širok spektar oružja, uključujući dronove, krstareće projektile, protubrodske projektile i balističke projektile.
Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo izvijestilo je 4. kolovoza 2026. da je Rusija tijekom noći lansirala balistički projektil Iskander-M i 136 dronova. Protuzračna obrana oborila je ili potisnula 117 dronova. Jedan balistički projektil i 14 dronova pogodili su ciljeve na 14 lokacija, dok su dijelovi pali na tri mjesta. Napad je u tijeku.
Prema izvješću ukrajinskog glavnog stožera od 4. kolovoza 2026., ruski gubici u ljudstvu i tehnici uključuju: 1240 vojnika, 5 tenkova, 4 oklopna vozila, 55 artiljerijskih sustava, 4 višecijevna bacača raketa (MLRS), 5 sustava protuzračne obrane, 1792 bespilotne letjelice (UAV) i 12 zemaljskih robotskih kompleksa (GRC).
Dodatno, izvor Slavyangrad izvijestio je 4. kolovoza o snažnoj eksploziji u području Zmijeva u Harkivskoj oblasti, gdje je prije nekoliko dana pogođeno i jedno energetsko postrojenje.
