Uvoz ruši domaću proizvodnju: Aljmaški voćar krči 5000 stabala
Hrvatska je ove godine uvezla voća i povrća za 600 milijuna eura, a domaći proizvođači zbog pritiska niskih cijena i neravnopravne utrke s uvoznicima odustaju od proizvodnje.
Hrvatska je ove godine uvezla voća i povrća za 600 milijuna eura, a domaći proizvođači zbog pritiska niskih cijena i neravnopravne utrke s uvoznicima odustaju od proizvodnje.
Zbog pritiska niskih uvoznih cijena, voćar iz Aljmaša Domagoj Škobić odlučio je krčiti svoj nasad marelica. Pet tisuća stabala pretvara se u malč, a razlog je jasan, jeftina uvozna roba ne ostavlja prostor za dobit, čak ni uz korištenje hladnjače za skladištenje.
"Imamo jako veliku količinu na skladištu i jednostavno ne možeš stići, ne stigneš. Pojede samo sebe," rekao je Škobić za HRT. Iako je marelica ove godine rodila odlično, problem nije u prekomjernoj proizvodnji, već u odnosu trgovačkih lanaca prema domaćem proizvodu. "Ne radi se ovdje o nekakvoj 'overprodukciji', već se samo radi o nerazumijevanju uvoznika, trgovačkih lanaca za onaj mali, mali dio domaće proizvodnje," navodi Škobić.
Prema podacima iznesenim u članku HRT-a, domaća proizvodnja pokriva tek oko deset posto ukupne potrošnje marelice u Hrvatskoj. No, iz Hrvatske voćarske zajednice upozoravaju da problem nije u količinama, već u načinu proizvodnje. Ključni nedostatak je izostanak modernizacije, prije svega navodnjavanja.
"Ne možemo biti konkurentni ni u jednoj voćnoj proizvodnji, ni jedne voćne vrste, a da nemamo pravo navodnjavanje. I sve ono što naši konkurenti imaju," kazao je Stjepan Zorić iz Hrvatske voćarske zajednice. Osim navodnjavanja, inozemni konkurenti koriste i zaštitne mreže, antifrost sustave i imaju veću lojalnost domaćih kupaca. "U pravilu uvijek je borba za profit i razumijemo. Mada nije baš tako sve, postoji nešto i lokalpatriotizma recimo u nekim državama, pa preferiraju kupnju domaćeg proizvoda," istaknuo je Zorić.
Slična sudbina zadesila je i Braniteljsku socijalno-radnu zadrugu iz Darde u Baranji. Na njihovih 6 hektara šljive su dobro rodile, no dok industrijsku šljivu uspješno prodaju, s konzumnom nemaju kamo. I ovdje su glavni problem trgovački lanci i njihove akcije koje ruše cijene.
"Oni nas ucjenjuju i spuštaju cijene, kad ja čujem da će biti vikend akcija mene zaboli glava jel znam da više, cijena je pala i nemamo šanse više," rekao je Renato Kovač iz zadruge. Zbog neisplativosti, odlučili su se na radikalan potez. "Nama ispod dvadeset centi ostane po kilogramu, e pa nek ostali procijene da li je to isplativo. Mi smo prekinuli berbu i ne vozimo po toj cijeni," naglasio je Kovač.
Iako je vrijednost uvezenog voća i povrća ove godine dosegnula čak 600 milijuna eura, domaći proizvođači upozoravaju da bez ulaganja u modernizaciju voćnjaka, za što im nedostaje jeftiniji kapital, ovakve scene krčenja nasada i prekida berbe neće biti rijetkost.
