Vatikan utvrdio krivnju svećenika, HBK odugovlači s kaznom
Dikasterij za nauk vjere poslao je rezultate istrage i uputu za kazneni postupak još u travnju, no Hrvatska biskupska konferencija ni nakon više od tri mjeseca nije donijela odluku.
Dikasterij za nauk vjere poslao je rezultate istrage i uputu za kazneni postupak još u travnju, no Hrvatska biskupska konferencija ni nakon više od tri mjeseca nije donijela odluku.
Vatikan je zaključio istragu o slučaju seksualnog zlostavljanja maloljetnog sjemeništarca iz Međubiskupijskog sjemeništa na zagrebačkoj Šalati i utvrdio krivnju osumnjičenog svećenika. Unatoč jasnoj uputi Dikasterija za nauk vjere da se kaznena odluka donese upravnim postupkom u kratkom roku, Hrvatska biskupska konferencija (HBK) već više od tri mjeseca odugovlači s postupanjem.
Prema neslužbenim informacijama Dnevnika.hr, koji je prvi pisao o ovom slučaju, vatikanski Dikasterij proveo je istragu od 2024. do 2025. godine. Rezultati istrage, zajedno s opsežnom dokumentacijom i uputama o daljnjem postupanju, poslani su HBK-u u travnju ove godine.
Riječ je o slučaju čiji korijeni sežu u rane 2000-e, kada je počelo seksualno zlostavljanje tada maloljetnog polaznika Međubiskupijskog sjemeništa na Šalati. Zlostavljanje se nastavilo i tijekom njegova studija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Žrtva je kao počinitelja imenovala visokorangiranog svećenika u Požeškoj biskupiji.
Slučaj je godinama prijavljivan i od strane tadašnjeg bečkog nadbiskupa, kardinala Christopha Schönborna, kojem se žrtva povjerila i ispričala detalje zlostavljanja. Unatoč tome, crkveni postupak pokrenut je tek znatno kasnije.
Dikasterij za nauk vjere u svojoj je uputi jasno naznačio da iz dokaza prikupljenih u istrazi proizlazi nesumnjiva krivnja osumnjičenog svećenika te da se odluka treba donijeti upravnim postupkom. U crkvenoj proceduri upravni se postupak koristi kada su dokazi jasni i neoborivi te se provodi u kraćem roku, za razliku od sudskog postupka koji se primjenjuje kada su činjenice sporne.
Predsjednik HBK-a i zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša povjerio je ovaj slučaj don Marinu Baturu, pročelniku Nacionalnog ureda HBK-a za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba te sucu Nadbiskupijskog suda 1. stupnja u Zadru. Batur se smatra jednim od vodećih hrvatskih stručnjaka za kanonsko pravo. No, ni više od tri mjeseca nakon što je HBK zaprimio uputu Dikasterija, odluka nije donesena. Dnevnik.hr navodi da su HBK-u poslali upit, ali odgovor nisu dobili.
Nove informacije otvaraju i pitanje zašto osumnjičeni svećenik nije suspendiran još 2024. godine, kada je Vatikan započeo istragu i o čemu je HBK imao saznanja. Suspenzija bi, među ostalim, poslužila i udaljavanju osumnjičenika od drugih potencijalnih žrtava, no taj korak nije poduzet.
Cijeli slučaj baca sjenu na rad crkvenih vlasti u Hrvatskoj, posebice u svjetlu jasnog stava Vatikana o utvrđenoj krivnji i hitnosti postupanja, dok se konačna odluka i dalje iščekuje.
