Više od 250.000 hektara u plamenu: Europa na korak od najgore sezone požara ikad
Viralna fotografija iz Francuske postala simbolom klimatske apatije dok UN upozorava na katastrofalne posljedice, a društvenim mrežama kruže brojne dezinformacije
Viralna fotografija iz Francuske postala simbolom klimatske apatije dok UN upozorava na katastrofalne posljedice, a društvenim mrežama kruže brojne dezinformacije
Europa se nalazi na pragu najrazornije sezone šumskih požara otkako se vode evidencije. Prema podacima programa Europske unije za promatranje Zemlje Copernicus, do sada je u požarima diljem kontinenta izgorjelo više od 250.000 hektara površine, što otprilike odgovara veličini Luksemburga. Istovremeno, izvršni tajnik Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) Simon Stiell upozorava da uzbune za klimatsku katastrofu dolaze iz svih smjerova, prenosi Azernews.
Španjolska je država Europske unije koja je pretrpjela najveću štetu u odnosu na svoju površinu. Više od 200.000 hektara, odnosno oko 0,4 posto teritorija zemlje, već je izgorjelo, izvještava Narodno.hr pozivajući se na podatke Europskog informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS). Situacija je posebno dramatična u okolici Madrida i Ávile, odakle je evakuirano više od 90.000 ljudi. Španjolski premijer Pedro Sánchez upozorio je da zemlju očekuju "teški sati koji su pred nama".
Portugal bilježi drugi najveći udio spaljenog teritorija u Uniji, s oko 0,3 posto ukupne površine. Svi okruzi u sjevernom i središnjem dijelu zemlje, kao i južni okrug Faro u Algarveu, stavljeni su pod najviši stupanj pripravnosti. Najteže posljedice, međutim, zabilježile su i neke zemlje izvan EU-a, među kojima su Ukrajina i Crna Gora.
U Francuskoj je oko 260.000 ljudi moralo napustiti svoje domove, a najveću štetu pretrpio je jugozapadni departman Gironde. Prema podacima koje prenosi Tagesschau, površina zahvaćena požarima u Francuskoj ove je godine petostruko veća od višegodišnjeg prosjeka, dok je u Španjolskoj dvostruko veća.
Broj požara u 2026. godini znatno premašuje uobičajene vrijednosti. Azernews navodi podatak od 1.254 zabilježenih požara od početka godine, dok Narodno.hr, pozivajući se na EFFIS, navodi oko 1.200 požara. Višegodišnji godišnji prosjek iznosi 569 požara, što znači da je ovogodišnji broj više nego udvostručen. Ukupno je diljem Europe evakuirano više od 330.000 ljudi.
Stručnjaci upozoravaju da bi ovogodišnja sezona vrlo lako mogla nadmašiti rekord iz 2025. godine, kada je opožareno više od 270.000 hektara. Osim goleme materijalne štete, požari imaju i ozbiljne posljedice za okoliš. Copernicus procjenjuje da je tijekom 2026. godine u atmosferu već ispušteno više od osam milijuna tona ugljičnog dioksida (CO₂). Za usporedbu, prosječan stanovnik Europe tijekom cijele godine proizvede oko 5,5 tona CO₂, naglašava Narodno.hr.
Usred katastrofe, jedna je fotografija postala globalnim simbolom trenutka. Snimio ju je Maximilien Lamy, foto urednik agencije AFP, 24. srpnja 2026. na plaži jezera Lacanau na jugozapadu Francuske. Na slici se vidi par kupača kako sjedi na prugastim ležaljkama ispod šarenog suncobrana, dok se u pozadini uzdiže golemi stup dima koji nebo boji narančastim sjajem. Lamy je fotografiju snimio mobitelom dok je s obitelji bio na odmoru, ne očekujući da će u roku od nekoliko sati obići svijet.
"Nisam mislio da će dosegnuti takve razmjere. Potpuno sam zapanjen", izjavio je Lamy za AFP, a prenosi brazilski portal G1 Globo. Iako su neki korisnici društvenih mreža tvrdili da je fotografija generirana umjetnom inteligencijom, Lamy je potvrdio da je autentična i da su samo rubovi neznatno obrezani. "To je jednostavno simbol vremena", dodao je.
Francuske novine Le Figaro opisale su prizor kao "alegoriju" u kojoj "katastrofa zauzima gotovo cijelu sliku, a ipak se na neki način čini potisnutom u drugi plan". Lamy, koji za AFP radi više od 20 godina, ne želi osuđivati ljude s fotografije. "Ne želim ih kriviti. Nitko ne zna što su stvarno mislili", poručio je.
Dok vatrogasci nastavljaju borbu s plamenom, društvenim mrežama kruže brojne netočne tvrdnje o požarima. Njemački javni servis ARD u svojoj rubrici Faktenfinder, koju prenosi Tagesschau, analizirao je nekoliko najraširenijih dezinformacija. Jedna od njih tiče se videa koji navodno prikazuje osobu na quad biciklu kako namjerno pali šumu kako bi se stvorio strah od klimatskih promjena. Riječ je, međutim, o snimci iz 2025. godine koja prikazuje vatrogasca kako postavlja protupožarni zid, što je uobičajena taktika za zaustavljanje širenja vatre.
Druga česta zabluda odnosi se na tumačenje statistike o emisijama iz požara. Iako je točno da podaci Copernicusa pokazuju globalno smanjenje ukupnih emisija iz biomase, viši znanstvenik te institucije Mark Parrington objašnjava da se to smanjenje pripisuje prvenstveno smanjenju požara u tropskim savanama i travnjacima, povezano s manjom upotrebom vatre za krčenje i poljoprivredu u tim regijama. Istovremeno, isti izvještaj navodi da su godišnje emisije iz požara u Europskoj uniji dosegnule gotovo 13 megatona ugljika, što je najviša ikad izmjerena vrijednost, prenosi Tagesschau.
Korisnici društvenih mreža često ponavljaju i tvrdnju da vrućina ne može izazvati šumske požare jer je za paljenje drva potrebno oko 300 stupnjeva Celzija. Meteorolog Jörg Kachelmann to naziva "opsesivnom dezinformacijom". Iako ekstremne temperature doista ne mogu izravno zapaliti drvo, znanstvenici objašnjavaju kako one u kombinaciji s dugotrajnom sušom stvaraju uvjete za lakše nastajanje i brže širenje požara. "Vatra treba zapaljivi materijal i nešto što će je zapaliti, na primjer munju ili, u većini slučajeva, nepažnju", pojašnjava Jakob Zscheischler iz Helmholtz-Zentrum für Umweltforschung u Leipzigu, kako citira Tagesschau.
Johann Georg Goldammer s Max-Planck instituta za kemiju i Sveučilišta Freiburg dodaje da "zbog povećanog isparavanja vegetacija brže suši, osobito ako je prije vrućinskog vala razdoblje s malo oborina oslabilo živu vegetaciju i učinilo je spremnijom za gorenje".
Copernicus upozorava da se tijekom ovog tjedna očekuju ispodprosječne količine oborina, osobito na području koje se proteže od Francuske preko Alpa do Balkana, gdje će deficit padalina biti najizraženiji. S druge strane, iznadprosječne oborine očekuju se u Skandinaviji. Ako se vremenski uvjeti ne promijene, vatrogasne službe diljem Europe očekuju još jedan iznimno zahtjevan nastavak ljetne sezone.
