Vrućina obara pritisak i uzrokuje glavobolju
Visoke temperature mnogima donose više od nelagode. Saznajte kako prepoznati znakove pada tlaka i koja hrana i piće mogu brzo pomoći.
Visoke temperature mnogima donose više od nelagode. Saznajte kako prepoznati znakove pada tlaka i koja hrana i piće mogu brzo pomoći.
Ljetne vrućine ne donose samo znoj i nelagodu, već mogu ozbiljno utjecati na naše zdravlje. Nakon boravka na suncu, mnogi osjete glavobolju, malaksalost, mučninu i vrtoglavicu, što su često prvi znakovi da je organizam izgubio previše tekućine i elektrolita. Ove tegobe, iako se često pripisuju "teškom vremenu", mogu signalizirati pad krvnog tlaka.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da se tijekom velikih vrućina znojenjem gube voda i ključni minerali poput natrija i kalija. Njihov manjak može izazvati umor, glavobolju, mučninu, grčeve, manjak energije i promjene krvnog tlaka. Jedan od jednostavnih pokazatelja dehidracije je i tamnija boja mokraće, dok bi kod dobro hidrirane osobe trebala biti svjetložuta.
Organizam se na visoku temperaturu prilagođava širenjem krvnih žila kako bi lakše oslobodio višak topline. Istovremeno, pojačano znojenje dovodi do gubitka tekućine. Kada se količina tekućine u krvotoku smanji, krvni tlak može pasti, posebno prilikom naglog ustajanja. Ovo stanje, poznato kao ortostatska hipotenzija, može izazvati vrtoglavicu, zamagljen vid, slabost, glavobolju, mučninu i nesvjesticu.
Važno je napomenuti da glavobolja ne znači automatski da je tlak nizak. Može se javiti i zbog dehidracije, pregrijavanja, preskočenog obroka, migrene ili nekog drugog zdravstvenog problema. Zato je, ukoliko imate aparat, najbolje izmjeriti tlak, a ne oslanjati se samo na simptome.
Ako vam se na vrućini zavrti u glavi, osjetite slabost ili dobijete glavobolju, prvo se sklonite sa sunca, sjednite ili lezite u rashlađenoj prostoriji. Odjeću treba olabaviti, a kožu rashladiti hladnom vodom, vlažnim ručnikom ili oblozima.
Prvi izbor za piće je voda, koju treba uzimati postupno, u manjim gutljajima. Kod obilnog znojenja može pomoći i oralni rehidracijski rastvor ili izotonični napitak, jer osim vode nadoknađuje i dio izgubljenih soli. Ne treba odjednom popiti ogromnu količinu vode. Pretjerivanje s običnom vodom, naročito poslije dugotrajnog i obilnog znojenja, može dodatno poremetiti ravnotežu natrija u organizmu.
Ukoliko ste se mnogo znojili i nemate zabranu unosa soli, može pomoći lagan obrok koji sadrži i tekućinu i određenu količinu natrija. To mogu biti bistra juha ili čorba, jogurt ili kefir, komad sira uz kruh ili krekere, masline, voće bogato vodom poput lubenice, dinje ili naranče, te banana koja sadrži kalij.
Klinika Cleveland među izvorima elektrolita navodi voće, povrće, mliječne proizvode, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke, masline i juhe. Preporučuje se manji, lako probavljiv obrok umjesto obilne i masne hrane.
Slanija hrana može privremeno povisiti krvni tlak jer natrij pomaže zadržavanje tekućine. Ipak, to nije univerzalna preporuka. Previše soli može značajno povisiti tlak i povećati rizik od komplikacija, posebno kod starijih osoba i ljudi sa srčanim ili bubrežnim oboljenjima. Povećavanje unosa soli treba prethodno uskladiti s liječnikom.
Kofein kod nekih ljudi može kratkotrajno povisiti krvni tlak, zbog čega mnogi prvo posegnu za kavom. Ipak, tijekom velikih vrućina ona ne bi trebala biti zamjena za vodu. Ako je osoba dehidrirana, prioritet su voda i, po potrebi, napitak s elektrolitima. Veće količine kave, energetskih pića i alkohola nisu dobro rješenje, jer mogu pogoršati lupanje srca, mučninu ili gubitak tekućine. Klinika Cleveland savjetuje hidrataciju prije izlaska na vrućinu i izbjegavanje alkohola i prekomjernog kofeina.
Glavobolja, obilno znojenje, vrtoglavica, mučnina, ubrzan puls i izrazita slabost mogu biti znaci toplinske iscrpljenosti. Klinika Cleveland upozorava da ona, ako se ne prepozna i ne liječi, može napredovati u toplinski udar, stanje opasno po život.
Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako se pojave konfuzija ili neobično ponašanje, gubitak svijesti, otežan ili nerazumljiv govor, vrlo visoka tjelesna temperatura, napad ili grčevi cijelog tijela, otežano disanje ili bol u grudima, iznenadna vrlo jaka glavobolja, slabost ili utrnulost jedne strane tijela, te nemogućnost uzimanja tekućine ili uporno povraćanje. Posebno oprezni trebaju biti stariji, trudnice, djeca, osobe sa srčanim ili bubrežnim bolestima i ljudi koji uzimaju lijekove za tlak ili izbacivanje tekućine.
