Dok se u Mrkonjić Gradu odaje počast stradalim Srbima, predsjednik Srbije oštro je reagirao na najavu dolaska crnogorskih dužnosnika na hrvatsku proslavu u Kninu.
U Mrkonjić Gradu je 4. kolovoza 2026. godine obilježen Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u vojno-redarstvenoj akciji "Oluja" iz kolovoza 1995. godine. Zajedničkom obilježavanju Republike Srbije i entiteta Republika Srpska prisustvovali su visoki dužnosnici, uključujući i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Prema podacima Veritasa, u akciji "Oluja" protjerano je više od 220.000 Srba, a njih oko 2.000 je poginulo ili nestalo. Obilježavanje u Mrkonjić Gradu održava se dan prije nego što Hrvatska 5. kolovoza slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, što već godinama simbolizira duboko različita sjećanja na iste događaje.
Lider Srpske napredne stranke (SNS) i savjetnik predsjednika za regionalna pitanja, Miloš Vučević, posjetio je Spomen-sobu u Mrkonjić Gradu. Tom prilikom odao je počast stradalima i istaknuo važnost očuvanja sjećanja.
"Na mermernim pločama uklesana su imena 262 poginula borca i 20 boraca koji se i danas vode kao nestali. Svaka fotografija, lični predmet, dokument i vojni eksponat svedoče o ljudima koji su svoju najveću žrtvu ugradili u slobodu koju danas imamo", napisao je Vučević, prenosi Kurir.rs.
On je poručio da su ovakva mjesta podsjetnik da su sjećanje, poštovanje i zahvalnost trajna obaveza, te da se istina o podvigu poginulih mora čuvati od zaborava.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je istog dana posjetio svoje rodno mjesto u Bosni i Hercegovini, najoštrije je komentirao najavu da će crnogorska delegacija prisustvovati hrvatskoj proslavi obljetnice "Oluje" u Kninu. Prema pisanju Dnevnog.hr, Vučić je ocijenio da Vlada Crne Gore time "sudjeluje u radosti u proslavi" događaja koji Srbija i Republika Srpska doživljavaju kao dan žalosti.
Ovakva reakcija dodatno naglašava trajne političke tenzije i različite interpretacije povijesnih događaja s kraja rata na prostoru bivše Jugoslavije.
Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u prvostepenoj presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču okarakterizirao je "Oluju" kao udruženi zločinački poduhvat s ciljem trajnog protjerivanja Srba iz tadašnje Republike Srpske Krajine. Međutim, drugostepena presuda odbacila je te tvrdnje i oslobodila generale svih optužbi, iako je utvrđeno da su se nakon oružanih napada dogodili teški zločini nad srpskim stanovništvom za koje državni i vojni vrh Hrvatske ne snosi odgovornost.
Međunarodni sud pravde (MSP) u veljači 2015. godine odbacio je međusobne tužbe Hrvatske i Srbije za genocid. Sud je utvrdio da su se tijekom i nakon "Oluje" dogodili zločini koji bi mogli predstavljati elemente genocida, ali da nije dokazana "specifična genocidna namjera".
Republika Srbija i Republika Srpska od 2014. godine zajednički obilježavaju sjećanje na stradale i prognane Srbe u akciji "Oluja".
