Wall Street treći dan zaredom u crvenom
Dow Jones pao 0,22 posto na 53.343 boda, S&P 500 izgubio 0,69 posto, a Nasdaq potonuo 1,33 posto. Rast prinosa na obveznice i cijena nafte guraju ulagače od rizičnijih dionica.
Dow Jones pao 0,22 posto na 53.343 boda, S&P 500 izgubio 0,69 posto, a Nasdaq potonuo 1,33 posto. Rast prinosa na obveznice i cijena nafte guraju ulagače od rizičnijih dionica.
Američke burze zabilježile su treći uzastopni dan pada, a glavni indeksi zatvorili su se u minusu 18. kolovoza 2026. godine. Dow Jones oslabio je 0,22 posto na 53.343 boda, S&P 500 skliznuo je 0,69 posto na 7.691 bod, dok je Nasdaq potonuo 1,33 posto na 26.289 bodova.
U fokusu ulagača našle su se cijene nafte koje su dodatno porasle jer nema napretka u mirovnim pregovorima između SAD-a i Irana. Zbog toga je Hormuški tjesnac, ključni put za izvoz nafte s Bliskog istoka, i dalje zatvoren. Rast cijena nafte mogao bi potaknuti inflaciju, što bi središnje banke diljem svijeta, uključujući američki Fed, moglo natjerati na povećanje kamatnih stopa.
Zbog toga rastu prinosi na američke obveznice. Prinos na 30-godišnje obveznice dosegnuo je najvišu intraday razinu od 2007. godine, točnije 5,337 posto, izvještava Wall Street Journal. Rast prinosa tradicionalno loše utječe na tržište dionica, posebno na tehnološki sektor.
Burns McKinney, portfelj menadžer u tvrtki NFJ Investment Group, opisao je lančanu reakciju koja pritišće tržište.
"To je kao domino efekt. Mirovni pregovori ne napreduju, što dovodi do rasta cijena nafte. To, pak, vodi prema većoj inflaciji i rastu prinosa na obveznice. A uvijek kada prinosi porastu, na udaru se nađu tehnološke dionice", rekao je McKinney za Tportal.
Njegove riječi potvrdile su se i u samim brojevima. Dionice u informacijsko-tehnološkom sektoru pale su u prosjeku 1,9 posto, a pod najvećim pritiskom našli su se proizvođači čipova poput Nvidije i Micron Technologyja. PHLX indeks proizvođača čipova potonuo je čak 5 posto.
S druge strane, potaknute rastom cijena nafte, najviše su porasle dionice u energetskom sektoru, u prosjeku 1,8 posto. To je bila rijetka svijetla točka na inače crvenom tržištu.
Ni europske burze nisu bile pošteđene. Iznimka je bio londonski FTSE indeks koji je ojačao 0,07 posto na 10.728 bodova. Frankfurtski DAX oslabio je 0,80 posto na 26.128 bodova, a pariški CAC pao je 0,82 posto na 8.509 bodova.
Iako vijest nema izravne hrvatske veze, globalni rast cijena nafte i prinosa na obveznice neizravno utječe na hrvatsko gospodarstvo kroz povećane troškove energije i potencijalno strožu monetarnu politiku.
