Za Gospić ima plan, za Zagreb opći odgovor

Dok se Vlada Republike Hrvatske brani od optužbi oporbe i nastoji opravdati svoje poteze u aferi s nezakonito odloženim otpadom u Gospiću, bivši ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović izašao je s oštrim kritikama na račun sustava gospodarenja otpadom. SDP-ov političar prozvao je Državni inspektorat i upozorio na dugogodišnje probleme, ističući pritom da za probleme s otpadom u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji od institucija dobiva tek općenite odgovore.

Ministarstvo: 'Od prvog dana poduzimamo sve'

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije oglasilo se opširnim priopćenjem u kojem iznosi kronologiju postupanja vezanu uz lokaciju PPK Velebit. Naglašavaju kako su zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od samog početka poduzimali aktivnosti za sanaciju i zaštitu građana.

"Činjenice i kronologija postupanja jasno pokazuju da su Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od prvog dana, u okviru svojih zakonskih nadležnosti i mogućnosti, poduzimali aktivnosti kako bi se omogućila sanacija lokacije te zaštitili građani i okoliš", stoji u priopćenju.

Uz to, iz Ministarstva poručuju da odgovornost za nastalu situaciju ne leži na institucijama koje danas provode sanaciju. "Istodobno, odgovornost za nezakonito odlaganje otpada nije na institucijama koje danas provode sanaciju, već na onima koji su otpad nezakonito odložili, a njihovu odgovornost trebaju utvrditi i procesuirati nadležna tijela u okviru svojih postupaka."

Kronologija postupanja: od USKOK-ove obavijesti do novog sastanka

Prema navodima Ministarstva, javnost je o nezakonito odloženom otpadu na lokaciji PPK Velebit obaviještena u veljači 2025. godine, kada je to učinio USKOK. Vlada je potom u svibnju 2025. izmijenila Plan gospodarenja otpadom i uvrstila tu lokaciju među one predviđene za sanaciju, čime je stvoren pravni temelj za djelovanje Fonda. Postupak pripreme sanacije nije mogao započeti prije sredine listopada 2025. zbog trajanja istražnih radnji.

Prvi otvoreni postupak javne nabave za uklanjanje rasutog otpada uz silos objavljen je u veljači 2026., no na njega nije pristigla niti jedna ponuda. Nakon dodatnih konzultacija sa zainteresiranim gospodarskim subjektima u srpnju 2026., procijenjena vrijednost prve faze sanacije povećana je s 2,1 milijun eura na 4,72 milijuna eura bez PDV-a. Ključni razlog povećanja troškova leži u udjelu klora u otpadu, koji izravno utječe na zahtjevnost tehnoloških procesa termičke obrade i posljedično diže cijenu zbrinjavanja. Produžen je i rok za uklanjanje otpada s lokacije na 12 mjeseci, uz dodatnih 12 mjeseci za njegovu konačnu oporabu i zbrinjavanje.

Istovremeno, Fond je raspisao i natječaj za uklanjanje oko 650 tona neopasnog otpada u "big bag" vrećama, procijenjene vrijednosti 400 tisuća eura bez PDV-a, s rokom izvršenja od šest mjeseci. Rok za dostavu ponuda za oba postupka je konac kolovoza 2026. godine.

Što se tiče sanacije zakopanog dijela otpada, Fond je uputio upite prema 15 inozemnih operatera, a potom je ta aktivnost proširena slanjem upita na još 60-ak operatora koji upravljaju odlagalištima opasnog otpada ili energanama na području Europske unije. Dodatno, upućena su i četiri upita vezana uz mogućnost zbrinjavanja u zatvorenim bivšim rudnicima soli.

Krajem srpnja održan je i sastanak potpredsjednika Vlade Branka Bačića, ministrice Marije Vučković i direktora Fonda Luke Balena s predstavnicima Građanske inicijative "Gospić je naš dom". Dogovoren je novi sastanak do 20. rujna 2026., na kojem će se predstaviti modeli sanacije zakopanog otpada.

Zmajlović: 'Građane je sustav iznevjerio'

Mihael Zmajlović, bivši ministar zaštite okoliša, oštro je kritizirao sustav nadzora, prozvavši Državni inspektorat. "Nije bez veze ova otpadna mafija odabrala Hrvatsku da odradi ovaj posao. Znali su da su inspekcija i Državni inspektorat neefikasni i, očigledno, korumpirani te su znali da su propisi takvi da je pitanje hoće li za to odgovarati. Pobrali su novac, a sada će još platiti tko? Ljudi. Građani iz poreznih, iz javnih sredstava", izjavio je.

Zmajlović tvrdi da već deset godina upozorava na probleme u sustavu gospodarenja otpadom. "Kako ne, vrlo često smo govorili o tome. I unazad deset godina i prilikom svake izmjene Zakona o gospodarenju otpadom upozoravao sam upravo na to da te izmjene idu u smjeru ne postrožavanja nadzora, propisa i uvjeta prema kojima se gospodari otpadom u Hrvatskoj, nego se išlo u liberalizaciju i labavljenje", rekao je.

Pohvalio je ulogu građanskih inicijativa u rasvjetljavanju afere: "Da nije bilo građanskih inicijativa, udruga i da se građani sami nisu organizirali, mi danas o ovome vjerojatno ne bismo znali gotovo ništa. Državni sustav te je građane iznevjerio."