Hrvatska je poslala snažnu diplomatsku poruku odbivši imenovanja Mirsada Stabančića, Izudina Skopljaka i Kemala Suljevića za vojne atašee, ponajprije zbog njihove povezanosti sa Sedmom muslimanskom brigadom i postrojbom Zulfikar.
Republika Hrvatska odbila je dati agreman za čak trojicu visokih časnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine koji su bili predloženi za vojne atašee u Zagrebu, doznaje ABC Portal. Riječ je o brigadirima Mirsadu Stabančiću, Izudinu Skopljaku i Kemalu Suljeviću, čije je ratne biografije Hrvatska ocijenila neprihvatljivima za osjetljivu diplomatsko-vojnu dužnost. Nakon višemjesečnog prijepora, dužnost vojnog izaslanika u Veleposlanstvu BiH u Zagrebu preuzeo je brigadir Roberto Gašić, koji je dobio hrvatsku suglasnost.
Sva trojica odbijenih brigadira tijekom rata bila su pripadnici postrojbi Armije BiH koje se povezuju s nizom stravičnih ratnih zločina. Stabančić i Skopljak bili su dio Sedme muslimanske brigade Trećeg korpusa Armije BiH, koja je u svome sastavu imala i postrojbu mudžahedina, stranih muslimanskih ratnika poznatih po brutalnosti, uključujući i odsijecanje glava zarobljenicima. Suljević je pak, prema vlastitom svjedočenju pred Sudom BiH, u travnju 1993. godine pristupio Odredu za posebne namjene Zulfikar, čijih je više pripadnika i zapovjednika osuđeno na dugogodišnje zatvorske kazne zbog zločina na području sjeverne Hercegovine.
Premda u javno dostupnim sudskim zapisima nema naznaka da je bilo koji od trojice kandidata bio optužen ili osuđen za ratne zločine, Hrvatska nije donosila odluke o njihovoj kaznenoj odgovornosti. Prema ABC Portalu, razmatrala je jesu li prikladni za osjetljivu diplomatsko-vojnu ulogu u Zagrebu, a država domaćin može odbiti dati prethodnu suglasnost bez obveze detaljnog objašnjenja.
Mirsad Stabančić bio je jedan od zapovjednika 3. bojne Sedme muslimanske brigade, a 1995. godine dobio je ratno priznanje "Zlatni ljiljan". Nakon rata nastavio je karijeru u Vojsci Federacije BiH, a potom u Oružanim snagama BiH, gdje je obnašao dužnosti zapovjednika 1. pješačke bojne 5. pješačke brigade, Centra za profesionalni razvoj te vršitelja dužnosti zapovjednika Brigade taktičke potpore. Završio je Ratnu školu "Ban Josip Jelačić" u Zagrebu, a poslije je bio načelnik Odjela za obuku Zapovjedništva za obuku i doktrinu OS BiH.
Izudin Skopljak tijekom rata bio je pomoćnik za operativno-nastavne poslove u zapovjedništvu Sedme muslimanske brigade. Do 2020. godine, kao pukovnik, obnašao je dužnost vršitelja dužnosti načelnika Uprave za personal Zajedničkog stožera OS BiH, a do 2023. unaprijeđen je u brigadira. Kemal Suljević, koji je pripadao postrojbi Zulfikar, nakon rata je napredovao kroz Oružane snage BiH. Tijekom 2015. godine, kao pukovnik, zapovijedao je rotacijom kontingenta BiH u misiji UN-a u Kongu, a najkasnije 2021. stekao je čin brigadira. Zamjenik ministra obrane BiH, Slaven Galić, također je potvrdio odbijanje Stabančića i Skopljaka.
Ovaj slučaj, prema pisanju ABC Portala, nadilazi pitanje jednoga diplomatskog postavljenja. Hrvatska je, slično kao što je nedavno donijela Rezoluciju o jačanju političkog položaja Hrvata u BiH, odlučila djelovati kao odgovorna država. Odbacivanjem spornih kandidatura dokazala je da želi razvijati odnose s BiH temeljene na suradnji i međusobnom uvažavanju, ali i da neće tolerirati ponižavanje Hrvata u BiH niti umanjivanje njihovih ratnih žrtava.
Izbor kandidata također baca svjetlo na kadroviranje unutar bošnjačkih vojnih struktura i potporu političkih struktura. Portal Večernjeg lista BiH navodi kako je posve jasno da ne bi nijednog od trojice kandidata predložio bošnjački vojni i politički vrh da je u Predsjedništvu BiH drukčiji odnos snaga, s obzirom na to da u njemu sjedi nelegitimni hrvatski član Željko Komšić. U konačnici, vojni izaslanik postao je brigadir Roberto Gašić, čime je višemjesečni prijepor zaključen.
