Zakon protiv dječje pretilosti predviđa upozorenja
Udruge POST i za prevenciju prekomjerne težine izradile su Prijedlog zakona o zaštiti djece od pretilosti, a građani mogu dostaviti komentare do 15. rujna 2026.
Udruge POST i za prevenciju prekomjerne težine izradile su Prijedlog zakona o zaštiti djece od pretilosti, a građani mogu dostaviti komentare do 15. rujna 2026.
Prijedlog zakona o zaštiti djece od pretilosti i zdravstvenom označavanju prehrambenih proizvoda pripremile su dvije hrvatske udruge: Udruga za zdravo življenje POST i Udruga za prevenciju prekomjerne težine. Prijedlog predviđa uvođenje upozoravajućih oznaka na ambalaži hrane i ograničavanje marketinga nezdravih proizvoda usmjerenog na djecu, piše Tonka Vuković za Hinu, a prenose 24sata i Novi list.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), čak 36,1 posto osmogodišnje djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Time se Hrvatska svrstava među europske države s najvećim udjelom dječje pretilosti. Liječnik obiteljske medicine i jedan od autora zakona Dražen Gorjanski upozorava da pretilost kod djece povećava rizik od šećerne bolesti tipa 2, visokog tlaka, poremećaja metabolizma masti i masne bolesti jetre, a značajno utječe i na psihičko zdravlje, samopouzdanje te društvene odnose.
Zakon ne zabranjuje nijedan proizvod, već teži boljem informiranju potrošača. U praksi to znači uvođenje jednostavnih upozoravajućih oznaka na prednjoj strani ambalaže koje bi upozoravale na visok udio šećera, soli ili zasićenih masti. Osim označavanja, prijedlog se bavi i marketingom usmjerenim na najmlađe. "Kriteriji su prilično jednostavni - koristi li reklama dječje likove, crtiće, igračke, igre, influencere popularne među djecom, dječji jezik ili se prikazuje u medijima i terminima prvenstveno namijenjenima djeci. To su kriteriji koji se već primjenjuju u više država", pojasnio je Gorjanski za Hinu. Pravila bi se odnosila i na društvene mreže poput TikToka i Instagrama u segmentu promicanja hrane djeci, ali ne bi uređivala opći rad tih platformi.
Prijedlog predviđa i postupno usklađivanje školske prehrane s novim standardima. Proizvodi s nepovoljnim nutritivnim profilom ne bi bili dio redovite školske ponude. "Djeca neće ostati bez užine, cilj je da ponuda bude nutritivno kvalitetnija, a ne siromašnija", naglasio je Gorjanski. Kriteriji nutritivne kvalitete temelje se na modelu Svjetske zdravstvene organizacije za europsku regiju i jednako vrijede za sve proizvode, neovisno o podrijetlu. "Ne procjenjuje se je li proizvod domaći ili strani, nego njegov sastav. Tradicionalni proizvodi nisu zabranjeni, ali ako prema objektivnim kriterijima imaju nepovoljan nutritivni profil, na njih se primjenjuju ista pravila kao i na sve druge proizvode", rekao je, potvrdivši da bi se to moglo odnositi i na kulen ili pršut.
Gorjanski je odbacio tvrdnje da zakon uvodi porez na nezdravu hranu. "Zakon ne uvodi novi porez. On samo ostavlja mogućnost da Vlada, ako za to postoje stručni razlozi i procjena učinaka, u budućnosti razmotri fiskalne mjere. To bi zahtijevalo posebne odluke i dodatne analize", izjavio je. Poseban dio zakona bavi se i zaštitom djece od reklama koje promiču mršavljenje. "Djeca, osobito djevojke, danas odrastaju okružena proturječnim porukama. S jedne su strane izloženi reklamama koje potiču konzumaciju hiperkaloričnih proizvoda, a s druge porukama koje često promiču ekstremno mršave ideale ljepote. Cilj zakona je zaštititi djecu od oba oblika štetnog utjecaja i promicati zdrav odnos prema prehrani i vlastitom tijelu", istaknuo je Gorjanski.
Provedbu zakona nadzirat će nadležna inspekcijska tijela, a proizvođači i uvoznici morat će se uskladiti sa zakonskim obvezama. Gorjanski naglašava da nijedan zakon sam ne može riješiti problem pretilosti, ali ukazuje na istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet. Ono je obuhvatilo više od 300.000 djece u Čileu i pokazalo da kombinacija upozoravajućeg označavanja, ograničavanja marketinga i poboljšanja prehrambenog okruženja ima mjerljiv pozitivan učinak. Do 15. rujna 2026. godine, putem internetskih stranica postosijekonline.eu i uppt.hr, svi zainteresirani - uključujući građane, medicinske stručnjake, roditelje te predstavnike prehrambene industrije - mogu slati svoje primjedbe na nacrt zakona, nakon čega će se on uputiti u saborsku proceduru.
