Završena je dugo iščekivana obnova pročelja zgrade Gradske štedionice na Trgu bana Jelačića, čime je ova ikona glavnog trga nakon uklanjanja skela ponovno zablistala u punom sjaju.
Nakon mjeseci radova i postavljenih skela, jedna od najprepoznatljivijih zgrada na Trgu bana Jelačića ponovno je dostupna pogledima Zagrepčana i njihovih gostiju. Završena je obnova pročelja monumentalne zgrade nekadašnje Gradske štedionice, djela arhitekta Ignjata Fischera, a njezin obnovljeni izgled već je u subotu privlačio pažnju prolaznika.
Zahvat vrijedan 1,6 milijuna eura vratio je sjaj pročelju zgrade koja se smatra jednim od simbola grada. Iza njezinih zidova krije se bogata povijest koja seže u dvadesete godine prošlog stoljeća, a posebno mjesto u srcima mnogih zauzima Gradska kavana smještena u prizemlju.
Izgradnja zgrade Gradske štedionice započela je 1924. godine, a najveći dio dovršen je do 1929. godine. Radovi na pojedinim dijelovima nastavili su se sve do 1939. godine. Već 1932. godine svoja vrata otvorila je Gradska kavana, koju su tadašnje novine proglasile "najmodernijom kavanom u cijeloj Europi".
U starijem dijelu zgrade, izgrađenom 1925. godine, nalazio se i lokal Gradski podrum. Osim poslovnih prostora, zgrada je nudila i stanove za građanstvo. "U sklopu zgrade, uz prostor za poslovanje, bili su stanovi za građanstvo te prostorije Gradske kavane i Gradskog podruma. Prostor namijenjen bankarskom poslovanju ima obilježja neoklasicizma i art décoa", navedeno je na stranicama Zagrebačke banke, čiji se početci vežu upravo uz Gradsku štedionicu koja je s radom krenula 1914. godine.
Vlasništvo nad zgradom danas je podijeljeno između Zagrebačke banke, Grada Zagreba, tvrtke Centar Gradski podrum i privatnih vlasnika.
Današnji izgled Trga bana Jelačića rezultat je dugogodišnjih transformacija. Povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac opisala je kako je trg nekada bio provincijalan, s prizemnicama i sajmom Harmica. "Grad je administrativno ujedinjen 1850. godine, otkad je Zagreb jedinstven nakon što su se ujedinile općine Gradec, Kaptol i jezgra centra, te je za mnoge iz moje struke to pravi datum nastanka grada Zagreba", objasnila je Kraševac.
Dodala je kako je Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. Zagreb postao glavni grad, čime počinje osvještavanje njegove važnosti te se podižu Akademija, Sveučilište, a Trg bana Jelačića od trgića počinje poprimati lice glavnog trga. Veliku prepreku daljnjem razvoju predstavljao je i potok Medveščak, koji je sve do 1898. prelazio Bakačevu ulicu i nastavljao prema Savi. Njegovim premještanjem uklonjena je jedna od ključnih zapreka za uređenje tog dijela grada.
Posebnu pažnju zaslužuje unutrašnjost Gradske kavane, čije je prvo uređenje opisala povjesničarka umjetnosti Marina Bagarić, koja se bavila radom arhitekta Fischera. "Dojam pročišćenog monumentalnog, ali istodobno ugodnog i nimalo pretencioznog prostora Ignjat Fischer postigao je zadivljujućim, malobrojnim elementima: velikim stupovima, dojmljivim stubištem i oblikom galerija. Majstorski odmjerenim proporcijama i relacijama tih elemenata", istaknula je Bagarić.
Zahvaljujući završenoj obnovi, zgrada Gradske štedionice sada ponovno plijeni pažnju svojim obnovljenim pročeljem, dostojnim jednog od najvažnijih mjesta u Zagrebu.
