Zdravstveni turizam u Hrvatskoj: veliki potencijal za cjelogodišnje poslovanje
Predsjednica Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK ističe da gosti zdravstvenog turizma putuju cijelu godinu, neovisno o vremenu, te ostvaruju najveću potrošnju.
Predsjednica Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK ističe da gosti zdravstvenog turizma putuju cijelu godinu, neovisno o vremenu, te ostvaruju najveću potrošnju.
Prema riječima Ivane Kolar, predsjednice Zajednice zdravstvenog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), koja je gostovala u središnjem Dnevniku HRT-a, Hrvatska posjeduje znatan potencijal u zdravstvenom turizmu koji bi mogao privlačiti posjetitelje kroz sve mjesece u godini. Trenutačno su najveći prihodi zabilježeni u medicinskom turizmu, dok rehabilitacija, wellness i preventiva predstavljaju veliki neiskorišteni potencijal.
Zdravstveni turizam uključuje wellness i preventivne programe, specijalizirane bolnice te medicinske usluge. Iako statistički podaci nisu potpuni, Kolar ističe da najveći prihodi dolaze iz medicinskog turizma, posebice dentalne medicine, estetske kirurgije i oftalmologije, kao i rehabilitacije.
Hrvatska je, istaknula je, bogata ljekovitim prirodnim čimbenicima, zbog čega bi trebala privlačiti i goste koji ne dolaze samo radi liječenja nego i radi očuvanja zdravlja.
Zdravstveni turizam je glavni razlog zbog kojeg gosti putuju i posjećuju destinacije tijekom cijele godine. Ti posjetitelji putuju bez obzira na vremenske uvjete, visoko su platežno sposobni i troše najviše novca.
S obzirom na nastojanje da se turistička sezona produži i razvije cjelogodišnje poslovanje, Kolar smatra da bi zdravstveni turizam trebao biti jedan od ključnih aduta Hrvatske.
Kolar je ocijenila da se u hrvatskom zdravstvenom turizmu trenutačno odvija dosad najveći investicijski ciklus. Uz projekte poput Termi Wellovar u Bjelovaru, u tijeku je preobrazba 18 specijalnih bolnica i toplica.
Uskoro će dobiti nove smještajne i zdravstvene objekte te će postati konkurentne na međunarodnoj sceni. Bitno je ne zaustaviti se na tome, već nastaviti ulagati u ljudske resurse, usluge, kvalitetu i razvoj proizvoda.
U privatnom medicinskom turizmu istovremeno se odvija konsolidacija, pri čemu se mnoge manje klinike udružuju kako bi bile uspješnije na tržištu.
Kao jedan od najvećih izazova Kolar je izdvojila povezivanje različitih usluga u jedinstven proizvod. Zdravstveni turizam obuhvaća zdravstveni i turistički sektor, putničke agencije, osiguravajuće kuće i ostale djelatnosti.
Ključno je ukloniti barijere njihovoj integraciji kako bi pružanje zajedničke usluge teklo bez prekida i poteškoća. Cilj je objediniti sve postojeće usluge i razviti nove zajedničke proizvode.
Porezne olakšice također mogu biti od pomoći, ali Kolar smatra da je najveći izazov upravo uklanjanje prepreka između različitih sustava.
Hrvatska ima prednost u visokoobrazovanom i stručnom zdravstvenom osoblju, no već se osjeća njegov nedostatak koji bi se u budućnosti mogao dodatno povećati. Kolar je također naglasila potrebu za dodatnom edukacijom zaposlenika kako bi bili upoznati sa svim aspektima usluge, uključujući turizam, kulturu i komunikaciju s gostima.
Prema njezinim riječima, Hrvatska još uvijek nije dovoljno dobro brendirana kao destinacija za zdravstveni turizam. HGK i Hrvatska turistička zajednica (HTZ) povezali su mnoge domaće tvrtke u zajedničkim nastupima na europskim sajmovima, ali nedostaje jasna strategija za predstavljanje Hrvatske stranim tržištima.
Potrebno je osmisliti priču o tome što je hrvatski zdravstveni turizam, u čemu smo najjači i kako to približiti tržištu.
Rasprava o razvoju zdravstvenog turizma kao pokretaču cjelogodišnjeg poslovanja bit će održana početkom listopada na konferenciji Turizam 365 u Zagrebu.
