Zelenski odgovara Trumpu: 'Sami ćemo proizvoditi projektile'
Ukrajinski predsjednik najavljuje ubrzanje vlastite proizvodnje protubalističkih projektila, dok Njemačka istražuje sumnjive incidente s dronovima u blizini ukrajinskih zrakoplova.
Ukrajinski predsjednik najavljuje ubrzanje vlastite proizvodnje protubalističkih projektila, dok Njemačka istražuje sumnjive incidente s dronovima u blizini ukrajinskih zrakoplova.
Nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump prošli tjedan na sastanku u Bijeloj kući poručio da ne može isporučiti projektile Patriot, Kijev je odlučio ubrzati vlastiti program. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je u četvrtak da će njegova zemlja sama proizvoditi protubalističke projektile, i to u sklopu paneuropskog projekta Freya.
"Ukrajina je u stanju proizvesti vlastiti projektil i pripadajući lanser, dok će naši partneri osigurati potrebne komponente i kritične elemente: radar, senzore i sve ostalo", izjavio je Zelenski. "Drugi su trebali desetljeća da razviju vlastite sustave. Ukrajina to mora učiniti što je prije moguće, s konkretnim rezultatima već do kraja 2026.-2027."
Projekt Freya pokrenula je ukrajinska obrambena tvrtka Fire Point, a cilj mu je kroz europsku suradnju proizvesti presretače koji bi bili alternativa projektilima Pac-3, ključnim za američke sustave Patriot. Upravo te projektile Trump je odbio isporučiti, što je prvo objavio Financial Times pozivajući se na neslužbene izvore, a čini se da to potvrđuju i Trumpove posljednje izjave.
"Treba i nama projektila. Biden ih je dao jako puno. Dao je Ukrajini oružje u vrijednosti od oko 300 milijardi dolara", rekao je Trump. CNN je proteklih dana izvijestio da su SAD u ratu s Iranom do sada potrošile polovicu svojih zaliha projektila Patriot. Trump je zanijekao nestašicu, tvrdeći da Washington raspolaže "količinama doslovno ogromne municije", no po pitanju Patriota za Kijev ostao je suzdržan.
Zelenski je u međuvremenu 7. kolovoza 2026. stigao u Srbiju, zemlju koja održava tradicionalne prijateljske veze s Rusijom, gdje će se sastati s predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Na društvenoj mreži X napisao je da je "Ukrajina uvijek spremna raditi konstruktivno, na obostranu korist i na temelju međusobnog poštovanja".
Istovremeno, Njemačka se suočava s nizom zabrinjavajućih incidenata. Nacionalno vijeće sigurnosti pod vodstvom kancelara Friedricha Merza raspravljalo je o događaju od 5. kolovoza 2026., kada je u zračnoj luci Leipzig pronađen dron bomba u blizini četiri ukrajinska zrakoplova kompanije Antonov Airlines. Prema pisanju Sueddeutsche Zeitunga, jedan od tih zrakoplova dan ranije prevozio je municiju od Pariza prema istoku, a potom se vratio prazan.
Samo dan kasnije, 6. kolovoza 2026., dva su drona uočena kako nadlijeću vojnu bazu u Mechernichu, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija. Rusko veleposlanstvo u Berlinu ocijenilo je događaj u Leipzigu "provokacijom žurno orkestriranom" kako bi se Rusiju optužilo za hibridni napad. "Prava prijetnja za Njemačku su političari koji s oduševljenjem razrađuju scenarije brzog rata s Rusijom", poručili su iz veleposlanstva.
U ozračju rastuće napetosti, Wall Street Journal pozvao se na izvještaje američkih obavještajnih službi prema kojima bi ruski predsjednik Vladimir Putin u nadolazećim godinama mogao testirati odlučnost NATO-a ograničenim napadom na neku od zemalja članica. Scenariji se kreću od kibernetičkog napada do manje kopnene intervencije. Izvori ne isključuju mogućnost da bi se Putin mogao odlučiti na takav rizik zbog poteškoća na bojištu u Ukrajini i unutarnjeg pritiska da ostvari pobjedu.
