Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predstavio je u ponedjeljak, 3. kolovoza 2026., sustav FREYJA kao prvi konkretan projekt unutar Antibalističke koalicije, pozivajući europske partnere na suradnju u izgradnji zajedničke proturaketne obrane. Istovremeno, iz Kijeva stižu upozorenja o mogućem raspoređivanju do 30.000 sjevernokorejskih vojnika u ruskim pograničnim oblastima.
FREYJA: Ukrajinski odgovor na balističku prijetnju
Na godišnjem sastanku šefova ukrajinskih diplomatskih misija, Zelenski je detaljno opisao koncept sustava FREYJA, koji bi trebao postati okosnica europske antibalističke obrane. "Prvi trag unutar Antibalističke koalicije je FREYJA. To bi trebao biti naš antibalistički sustav, otvoren europskim partnerima koji su nam pomagali tijekom ovog rata i svih izazova s kojima smo se suočili", rekao je Zelenski, prema objavi na njegovom službenom Telegram kanalu.
Ukrajinski predsjednik naglasio je da zemlja već ima ključne komponente: "Imamo rakete i lanser, ali nam nedostaju neke komponente. Okupili smo zemlje-partnere koje imaju specifične elemente koji su nam potrebni." Sustav FREYJA razvija ukrajinska obrambena tvrtka Fire Point u suradnji s europskim partnerima. Suvlasnik i glavni dizajner tvrtke Denys Shtilierman krajem svibnja izjavio je da bi prvo presretanje u letu moglo biti izvedeno do kraja 2026. godine.
Antibalistička koalicija i rupe u sankcijama
Antibalistička koalicija pokrenuta je 13. srpnja 2026. u Parizu i trenutno broji 10 zemalja članica. Zelenski je pozvao i zemlje koje nemaju proizvodne kapacitete, ali posjeduju rakete Patriot, da se pridruže inicijativi. "Zemlje koje nemaju relevantne proizvodne kapacitete, ali trenutno imaju rakete Patriot, i koje ih daju, ulažući te rakete u našu sposobnost da branimo svoje nebo, vrlo su dobrodošle da se pridruže ovoj Antibalističkoj koaliciji", poručio je.
Posebno je upozorio na rupe u sankcijama protiv ruskih proizvođača balističkih projektila. "Neke ključne ruske tvrtke uključene u proizvodnju balističkih projektila nisu pod sankcijama koje su uvele SAD, Velika Britanija, Japan, Švicarska i druge jurisdikcije", rekao je Zelenski, što prenosi Kyiv Independent. Od 17 ključnih ruskih tvrtki koje proizvode balističke rakete, većina može zaobići sankcije poslujući preko stranih jurisdikcija, uključujući Kinu, koja se nije pridružila zapadnim sankcijama.
Razorni ruski napadi i nedostatak presretača
Hitnost zatvaranja tih rupa dodatno je naglašena tijekom velikog ruskog napada 1. kolovoza 2026., kada je ukrajinska protuzračna obrana uspjela oboriti samo jedan od 27 lansiranih balističkih projektila. Nedostatak presretača Patriot ostaje kritičan problem za ukrajinsku obranu neba.
Istog dana, ruski napad dronovima i projektilima pogodio je skladište knjiga u Harkivu, uništivši osam milijuna knjiga. Direktor izdavačke kuće Ranok, Viktor Kruglov, nazvao je to "napadom na obrazovanje i kulturu Ukrajine". Iz Ranoka su priopćili kako je riječ o "najvećem gubitku za izdavačku infrastrukturu Ukrajine od početka rata u punom opsegu 2022. godine". Prošlog mjeseca u sličnom napadu blizu Kijeva uništeno je 800 tisuća knjiga iz kataloga koji uključuje djela Georgea Orwella i Baracka Obame.
Sjevernokorejska prijetnja: 30.000 'Kimovih lavova'?
Dok Kijev radi na jačanju protuzračne obrane, ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik upozorava na moguće širenje uloge Sjeverne Koreje u sukobu. Prema njegovim tvrdnjama, u ruskoj Voronješkoj oblasti pripremaju se lokacije za raspoređivanje korpusa od do 30.000 sjevernokorejskih vojnika, koje je nazvao "Kimovim lavovima". Bortnik procjenjuje da bi te jedinice u budućnosti mogle biti raspoređene u Sumskoj, Harkovskoj i Černigovskoj oblasti.
Sjevernokorejske jedinice već su sudjelovale u borbama u Kurskoj oblasti, a prema Bortnikovim riječima, pojedini sjevernokorejski stručnjaci, uključujući oficire, inženjere, obavještajce i operatere dronova, već se nalaze u blizini zone borbenih djelovanja. Tijekom srpanjske posjete Moskvi, sjevernokorejska ministrica vanjskih poslova Čoj Son-hui izjavila je da je lider Kim Džong Un naložio nastavak podrške Rusiji bez obzira na reakcije drugih država. Službene potvrde iz Moskve i Pjongjanga o raspoređivanju novih snaga za sada nema.
Europsko tržište i političke prepreke
Zelenski je svjestan da projekt FREYJA stvara i konkurenciju na višemilijardnom tržištu vojne tehnologije. "Razumijemo da stvaramo ne samo zaštitu za Europu, nego i konkurenciju. Tu su Saab u Švedskoj, njemačke tvrtke, Lockheed Martin i Raytheon u Sjedinjenim Državama, i Leonardo, vrlo jaka talijanska tvrtka. Ne trebaju nam konkurenti; trebaju nam oni koji će nas ojačati i zbližiti", rekao je.
Upozorio je i na moguće opstrukcije: "Rusi će učiniti sve da ubace neko smeće u ovaj proces kako bi odgodili ujedinjenje tih vodećih tvrtki koje imaju perspektivu stvoriti vlastiti sustav." Fire Point je 3. lipnja 2026. objavio video testnog lansiranja projektila FP-7.X, koji bi trebao poslužiti kao osnova za antibalistički presretač unutar sustava FREYJA.