Žene u Hrvatskoj zarađuju 52 eura manje od muškaraca, pokazuju podaci DZS-a
Državni zavod za statistiku objavio je publikaciju 'Žene i muškarci u Hrvatskoj 2026.' koja otkriva razlike u plaćama, mirovinama, obrazovanju i demografskim trendovima.
Državni zavod za statistiku objavio je publikaciju 'Žene i muškarci u Hrvatskoj 2026.' koja otkriva razlike u plaćama, mirovinama, obrazovanju i demografskim trendovima.
Prosječna mjesečna plaća muškaraca u Hrvatskoj iznosi 1.473 eura, dok žene zarađuju 52 eura manje, odnosno 1.421 euro, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak. Ova razlika jedan je od ključnih nalaza 21. izdanja publikacije "Žene i muškarci u Hrvatskoj 2026.", koja na jednom mjestu donosi pregled položaja spolova kroz niz statističkih pokazatelja.
Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj živi 1.983.669 žena, što čini 51,3 posto ukupnog stanovništva, te 1.882.564 muškaraca, odnosno 48,7 posto populacije. Publikacija, koju DZS objavljuje već dva desetljeća, obuhvaća različita životna razdoblja, od obrazovanja i zapošljavanja do mirovine, te nudi uvid u dugoročne društvene trendove.
Podaci otkrivaju značajno starenje populacije. Prosječna dob muškaraca u 2024. godini iznosila je 42,8 godina, što je oko 13 godina više nego 1953. godine, kada je prosjek bio 29,3 godine. Žene su u prosjeku stare 46,2 godine, odnosno oko 15 godina više u odnosu na 31,9 godina iz 1953.
Građani sve kasnije stupaju u brak. Prosječna dob žena pri sklapanju prvog braka je 29,8 godina, što je osam godina više nego 1970. godine (21,6 godina). Muškarci se prvi put žene s prosječne 32 godine, u usporedbi s 25,5 godina 1970. Promijenila se i sama dinamika brakova, 2024. godine na tisuću stanovnika sklopljeno je 4,5 brakova, upola manje nego 1950. godine (9,9). Istovremeno, broj razvoda na tisuću sklopljenih brakova porastao je tri i pol puta, sa 83 u 1950. na 288 u 2024. godini.
U obrazovnoj strukturi, 25,7 posto žena ima visokoškolsko obrazovanje, dok je taj postotak kod muškaraca 22,2 posto. Srednjoškolsko obrazovanje prevladava kod muškaraca (62,4 posto naspram 49,4 posto kod žena). Publikacija bilježi i udvostručenje broja žena sa završenim sveučilišnim ili stručnim studijem te doktoratom u usporedbi sa 1960-im i 1970-im godinama.
Međutim, zastupljenost žena na vodećim položajima u obrazovnim institucijama opada s razinom sustava. U zadnjoj akademskoj godini nijedna žena nije bila na poziciji rektora, a među dekanima fakulteta bilo ih je 31 posto. Na mjestu ravnatelja srednjih škola omjer je gotovo izjednačen (49,4 posto žena i 50,6 posto muškaraca), dok žene dominiraju na čelu osnovnih škola s 61,4 posto.
Struktura zaposlenih prema djelatnostima pokazuje izrazitu rodnu segregaciju. Muškarci čine 89,1 posto zaposlenih u građevinarstvu, dok žene dominiraju u obrazovanju s udjelom od 80,9 posto. Gotovo podjednaka zastupljenost zabilježena je u poslovanju nekretninama, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima te ugostiteljstvu.
U pravosudnom sustavu, muškarci su većina na Vrhovnom sudu, gdje čine 65,5 posto sudaca. Žene su najzastupljenije na trgovačkim sudovima (78,4 posto), a više od 70 posto ih je i na županijskim i općinskim sudovima. Na Visokom kaznenom sudu omjer sudaca i sutkinja je izjednačen (50-50).
Razlike su vidljive i u mirovinskom sustavu. Prosječni umirovljenik ima 72 godine, 32 godine i 11 mjeseci radnog staža i prima 670,19 eura mirovine. Prosječna umirovljenica je godinu i pol starija, ima 30 godina i 4 mjeseca staža i prima 560,60 eura, što je gotovo 110 eura manje.
Kako navodi Index.hr, publikacija DZS-a donosi statističke pokazatelje koji omogućuju usporedbu životnih prilika, radnih uvjeta i društvenog položaja žena i muškaraca. Narodno.hr ističe da novo izdanje nastavlja vizualni pristup s interaktivnim grafikonima, čime službena statistika postaje dostupnija građanima koji se ne bave profesionalno analizom podataka. Podaci su, prema pisanju Zadarskog lista, potvrdili dugoročne trendove starenja stanovništva i sve kasnijeg sklapanja brakova.
