ZMN pala na 21% praga siromaštva
Zajamčena minimalna naknada za samca iznosila je prošle godine 160 eura, što je tek petina iznosa koji statistički označava rizik od siromaštva. EU prosjek je 56,3 posto.
Zajamčena minimalna naknada za samca iznosila je prošle godine 160 eura, što je tek petina iznosa koji statistički označava rizik od siromaštva. EU prosjek je 56,3 posto.
Premijer Andrej Plenković u javnim nastupima redovito ističe realan rast plaća i mirovina, no podaci o standardu građana koji ovise o socijalnoj pomoći države pokazuju sasvim suprotan trend. Zajamčena minimalna naknada (ZMN) za samca u prošloj godini iznosila je 160 eura mjesečno, dok je prag siromaštva dosegnuo 753 eura mjesečno, odnosno 9034 eura godišnje. To znači da je državna pomoć pokrivala tek 21,2 posto primanja koja se smatraju nužnima za izbjegavanje siromaštva.
Kad je Plenković 2016. godine preuzeo vlast, socijalna pomoć za samca dosezala je 37,4 posto praga rizika od siromaštva. Od tada je taj udio u stalnom padu: 2022. godine iznosio je 30,3 posto, 2024. godine 24,3 posto, da bi u prošloj godini pao na spomenutih 21,2 posto. Istovremeno, broj korisnika ZMN-a prepolovio se te je 2024. godine iznosio 44.173, prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Unatoč tome što se proračunska potrošnja više nego udvostručila i što je Hrvatska godinama u ekonomskom rastu, novca za snažniju pomoć najugroženijima nije bilo. Paradoks je to da što je država bogatija i bliža prosjeku Europske unije, njezini najranjiviji građani sve dublje tonu ispod praga rizika od siromaštva.
Usporedba s ostatkom Europske unije dodatno oslikava razmjere problema. Dok u EU-u socijalna pomoć države u prosjeku pokriva 56,3 posto iznosa ispod kojeg se određuje prag rizika od siromaštva, hrvatska naknada od 21,2 posto svrstava zemlju pri samom dnu ljestvice. Građani koji primaju ZMN imaju pravo i na pokrivanje troškova struje i plina, no sam novčani iznos sve je manji u odnosu na realne troškove života.
Na nedovoljnu visinu ZMN-a u lipnju 2026. upozorila je i Europska komisija u izvješću u okviru proljetnog paketa Europskog semestra, istaknuvši da je pokazatelj adekvatnosti minimalne naknade u Hrvatskoj među nižima u Uniji. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić u svom je izvješću za prošlu godinu također naglasio ozbiljnost situacije.
"Iako je iznos ZMN u razdoblju od 2023. do 2025. godine nominalno rastao, usporedba s pragom rizika od siromaštva pokazuje dubok i trajan jaz. Povećanja naknade nisu dostatna za pokrivanje realnih troškova života, osobito imajući u vidu da su cijene hrane i energije, kategorije koje najviše pogađaju socijalno ugrožene, rasle brže od opće stope inflacije", naveo je Jurišić.
Njegovo izvješće potvrđuje ono što brojke već jasno pokazuju: nominalni rast naknade ne prati rast troškova života, a jaz između onoga što država daje i onoga što je potrebno za život iznad praga siromaštva postaje sve dublji.
