Nova studija sa 98-postotnom sigurnošću potvrđuje da se tempo zagrijavanja gotovo udvostručio od 2015. godine, prijeteći prekoračenjem ključnog limita Pariškog sporazuma prije 2030.
Apokaliptični prizori nezapamćenih toplinskih valova, nekontroliranih požara i smrtonosnih poplava koji su obilježili posljednje mjesece nisu samo niz nesretnih slučajnosti. Prema revolucionarnoj znanstvenoj analizi, oni su tek uvod u ono što slijedi jer se globalno zagrijavanje dramatično ubrzalo.
Studija objavljena ranije ove godine u časopisu Geophysical Research Letters pokazuje, s 98 posto statističke sigurnosti, da se zagrijavanje u posljednjem desetljeću značajno intenziviralo. Ovo je prvi put da su istraživači sa statističkom pouzdanošću ustvrdili da se tempo globalnog zagrijavanja ubrzava.
Od 2015. godine, temperatura na Zemlji raste procijenjenom brzinom od 0,35 stupnjeva Celzija po desetljeću. Za usporedbu, u razdoblju od 1970. do 2015. ta je stopa iznosila tek 0,2 stupnja Celzija po desetljeću. To je porast koji se približava dvostrukoj vrijednosti u odnosu na prethodnih 45 godina.
"Ako se stopa zagrijavanja iz posljednjih 10 godina nastavi, to bi dovelo do dugoročnog prekoračenja limita od 1,5 stupnjeva C iz Pariškog sporazuma prije 2030. godine. Koliko brzo će se Zemlja nastaviti zagrijavati u konačnici ovisi o tome koliko brzo smanjimo globalne emisije CO2 iz fosilnih goriva na nulu", izjavio je vodeći autor studije Stefan Rahmstorf, istraživač na Potsdamskom institutu za istraživanje utjecaja klime.
Znanstvenici su godinama raspravljali o tome je li se tempo zagrijavanja doista povećao zbog izazova u razlikovanju kratkoročnih prirodnih fluktuacija od dugoročnog trenda uzrokovanog ljudskim djelovanjem. Prirodna varijabilnost već je dovela do pogrešnih zaključaka, primjerice nakon snažnog El Niña 1998. godine kada su neki tvrdili da se globalno zagrijavanje usporilo ili čak zaustavilo.
Rahmstorf i Grant Foster, umirovljeni statističar koji je ranije radio u tvrtki Tempo Analytics, udružili su snage kako bi dali konačan odgovor. Proveli su detaljnu statističku analizu podataka promatranja, filtrirajući utjecaj El Niña, vulkanizma i solarnih varijacija. "Filtriramo poznate prirodne utjecaje u podacima promatranja, tako da se 'šum' smanjuje, čineći temeljni dugoročni signal zagrijavanja jasnije vidljivim", objasnio je Foster.
Nalazi su alarmantni. Svi temperaturni rekordi već su blizu razine od 1,5 stupnjeva Celzija zagrijavanja iznad predindustrijskih vrijednosti i na putanji su da tu granicu premaše prije 2030. godine. Da bi se Pariški sporazum službeno prekršio, globalna temperatura morala bi premašiti taj limit u prosjeku tijekom 20 godina, a upravo smo na tom putu, upozoravaju istraživači.
Dugoročno prekoračenje moglo bi pokrenuti više klimatskih prijelomnih točaka, uključujući slom glavnih oceanskih cirkulacijskih sustava, naglo otapanje borealnog permafrosta i kolaps tropskih koraljnih grebena. Te bi promjene mogle imati nepovratne i opasne posljedice za čovječanstvo, uz značajno povećanje učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih pojava poput toplinskih valova, suša, požara, obilnih oborina i poplava.
"Zaustavljanje ovog trenda je u našim rukama. Studije pokazuju da će se globalno zagrijavanje zaustaviti otprilike u vrijeme kada čovječanstvo dosegne nultu emisiju CO2, ali se teško može preokrenuti", poručili su Foster i Rahmstorf.
Ipak, autori priznaju da je u trenutnoj političkoj klimi sasvim moguće da će se sadašnji tempo zagrijavanja nastaviti ili čak dodatno ubrzati. Bez odlučne akcije najvećih svjetskih zagađivača, uključujući SAD, za samo nekoliko godina mogli bismo živjeti u potpuno drugačijoj klimi.
