Je li 2024. doista bila najtoplija godina u povijesti mjerenja?

Da, prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), prosječna globalna temperatura zraka u 2024. bila je najviša od početka mjerenja.

Kako su ekstremne vrućine utjecale na Hrvatsku?

Hrvatska je zabilježila rekordan broj toplinskih valova s temperaturama iznad 40 stupnjeva u unutrašnjosti, a DHMZ je izdao crveni alarm za opasne vrućine.

Koje su posljedice za poljoprivredu i turizam?

Suša je smanjila prinose pšenice, kukuruza i maslina, dok su vrućine promijenile navike turista i potaknule interes za hladnije destinacije.

Što kažu znanstvenici o budućnosti?

Upozoravaju da porast temperature od 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje može dovesti do nepovratnih posljedica za ekosustave, a globalne emisije i dalje rastu.

KLIMATSKA KRIZA

2024. najtoplija godina u povijesti mjerenja

B.C. · Prije 12h | 2 min

Svjetska meteorološka organizacija potvrdila rekord, a posljedice su sve vidljivije i u Hrvatskoj, od poljoprivrede do turizma.

Ukratko

WMO je potvrdio da je 2024. bila najtoplija godina u povijesti mjerenja.
Hrvatska je imala rekordan broj toplinskih valova s temperaturama iznad 40 stupnjeva.
Suša i oluje nanijele su velike štete poljoprivredi i infrastrukturi, posebno u Dalmaciji i Slavoniji.
Globalne emisije stakleničkih plinova i dalje rastu unatoč međunarodnim sporazumima.

Označi 5MIN.hr kao omiljeni izvor

Zaprati nas

Prosječna globalna temperatura zraka u 2024. godini bila je najviša otkad postoje mjerenja, objavila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Znanstvenici upozoravaju da bi porast od 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko razdoblje mogao dovesti do nepovratnih posljedica za ekosustave, a podaci pokazuju da se svijet toj granici opasno približava.

Ekstremne vremenske pojave, uključujući toplinske valove, suše i poplave, postaju sve češće i intenzivnije. Hrvatska je tijekom 2024. zabilježila rekordan broj toplinskih valova, a temperature u unutrašnjosti premašile su 40 stupnjeva. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) izdao je niz upozorenja, uključujući crveni alarm za opasne vrućine.

Poljoprivreda i turizam pod pritiskom

Suša je nanijela ozbiljne gubitke hrvatskom poljoprivrednom sektoru, što se odrazilo na prinose pšenice, kukuruza i maslina. Istodobno, turistička sezona bila je pod snažnim utjecajem ekstremnih vrućina, što je promijenilo navike posjetitelja i potaknulo interes za destinacije s blažom klimom.

Oluje s jakim vjetrom i obilnom kišom uzrokovale su velike materijalne štete diljem zemlje, posebno u Dalmaciji i Slavoniji. Lokalne zajednice suočavaju se s troškovima obnove infrastrukture, dok stručnjaci pozivaju na hitnu prilagodbu novim klimatskim uvjetima.

Emisije i dalje rastu

Unatoč međunarodnim sporazumima poput Pariškog sporazuma, globalne emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti. Znanstvenici ističu da je smanjenje emisija ključno za usporavanje zagrijavanja, no konkretni globalni pomaci zasad izostaju.

Stručnjaci s DHMZ-a i Ministarstva zaštite okoliša naglašavaju potrebu za ulaganjem u sustave ranog upozoravanja, prilagodbu poljoprivrednih praksi i planiranje turističke ponude otporne na klimatske promjene. Klimatski aktivisti upozoravaju da je vrijeme za djelovanje sve kraće.