Afere s otpadom u Lici otkrivaju pravo lice domoljublja
Politička stranka Srđ je Grad oštro je reagirala na ekološku katastrofu u Gospiću i okolici, poručivši da se ljubav prema domovini dokazuje brigom za okoliš i zdravlje građana, a ne simbolima.
Politička stranka Srđ je Grad oštro je reagirala na ekološku katastrofu u Gospiću i okolici, poručivši da se ljubav prema domovini dokazuje brigom za okoliš i zdravlje građana, a ne simbolima.
Dok se Hrvatska i dalje bori s posljedicama jedne od najvećih ekoloških afera u novijoj povijesti, politička stranka Srđ je Grad uputila je oštro priopćenje u kojem proziva vlast i redefinira pojam domoljublja. U središtu njihove poruke, koju prenosi Dubrovački dnevnik, stoji tvrdnja da se "domoljublje mjeri brigom za zemlju, vodu, zrak i ljude, a ne brojem zastava, koncertima i veličinom slike Gospe".
Priopćenje je izravan komentar na slučaj ilegalnog odlaganja golemih količina opasnog otpada na više lokacija u Lici, uključujući Gospić, Štikadu i Lički Osik. USKOK je uhitio varaždinskog poduzetnika Josipa Šinceka i još 13 osoba u veljači 2025. godine, no pitanje odgovornosti i dalje visi u zraku.
Prema detaljnom izvještaju Slobodne Dalmacije, u nekadašnjem kompleksu PPK Velebit u Bilajskoj ulici u Gospiću od početka 2022. godine odloženo je čak 37 tisuća tona opasnog otpada. Model je bio jednostavan i iznimno profitabilan: tvrtke u vlasništvu obitelji Šincek, poput Tipos Resursa, na natječajima su nudile dampinške cijene za zbrinjavanje industrijskog i bolničkog otpada iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Njemačke.
Umjesto skupog i propisnog zbrinjavanja u inozemstvu, jer Hrvatska nema adekvatne kapacitete, otpad je lažno deklariran kao obična plastika za recikliranje. Kamioni su nesmetano prelazili schengenske granice, a teret je završavao u Lici, gdje je mljeven i zakapan direktno u krško tlo. Analize su pokazale zastrašujuće razine onečišćenja: koncentracija bakra 100 puta je viša od maksimalno dopuštene za poljoprivredno tlo, olova 10 puta, a pronađeni su i toksični antimon te opasni PFAS spojevi, takozvane "vječne kemikalije".
Bivša predsjednica Povjerenstva za sukob interesa i oporbena zastupnica Dalija Orešković za Slobodnu Dalmaciju otkriva kako je na probleme u Saboru upozorila još 23. travnja 2025. godine. "Na aktualnom prijepodnevu upozorila sam na to što se događa u Lici. I znate što se onda dogodilo? Uslijedila je plejada napada HDZ-ovih zastupnika na mene. Govorili su mi da sam politička posvuduša, propala pravnica i, naravno, mrziteljica svega hrvatskog", izjavila je Orešković.
Dodala je kako je Lika ciljano odabrana za ovakav kriminal jer se radi o raseljenom području s malo ljudi koji ne ovise o političkim strukturama. Smatrali su, kaže, da kritična masa otpora neće biti stvorena. Orešković ističe i da su građani Gospića institucije, uključujući Ličko-senjsku županiju, Ministarstvo zaštite okoliša, Fond za zaštitu okoliša, Državni inspektorat i DORH, o sumnjama obavijestili još 2023. godine, no reakcije nije bilo. Župan Ernest Petry (HDZ) početkom 2022. izdao je prvu dozvolu za lokaciju, a bivši HDZ-ov ministar i aktualni gradonačelnik Darko Milinović u svibnju 2025. demonstrativno je popio čašu vode na konferenciji za novinare. Bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić (HDZ) tražio je, prema navodima, pola milijuna eura od Šinceka da ne čačka po otpadu.
Novinarka 24 sata Laura Šiprak prva je detaljno izvještavala o slučaju u proljeće 2025. godine, a Orešković upozorava i na zdravstvene posljedice. "Prvo su opasni otpad ukopavali u tlo. Kad to više nisu mogli, ostavljali su ga uokolo, pa i u silos. Tijekom ljeta otpad se zagrijavao i postojala je opasnost da će se on zapali i eksplodira. I onda su hektolitrima vode polijevali taj otrov da se ne samozapali. I to je onda odlazilo u tlo godinama, a građani su počeli primjećivati povećan broj slučajeva neplodnosti, kao i oboljevanja od karcinoma i autoimunih bolesti", rekla je.
Procjene troška potpunog uklanjanja otpada, koji uključuje iskopavanje i spaljivanje u inozemstvu, kreću se između 100 i 125 milijuna eura. Prof. dr. sc. Renato Šarc sa Sveučilišta u Leobenu u stručnom je mišljenju naglasio da je otpad izrazito heterogen. "Samo vještačenje pokazuje izrazitu heterogenost otpada. U pojedinim sortiranim uzorcima utvrđeni su vrlo visoki udjeli plastike, približno 56 posto odnosno čak oko 80 posto", upozorio je, dodajući da se radi o različitim tokovima otpada koji zahtijevaju različite metode obrade.
Njegov je jasan zaključak da treba "odmah zaustaviti daljnje ispiranje, ukloniti izvor onečišćenja, otpad razdvojiti u tehnički definirane frakcije i svaku od njih uputiti u postupak koji odgovara njezinim stvarnim svojstvima". U međuvremenu, Vlada Republike Hrvatske najavila je izjavu za medije premijera Andreja Plenkovića, a ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved obilježavao je 35. godišnjicu pogibije snimatelja HRT-a Gordana Lederera, što je dodatno naglasilo kontrast između službene retorike i ekološke stvarnosti na terenu.
