Profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivica Kisić za HRT je govorio o razornim posljedicama dugotrajnih toplinskih valova, smanjenju podzemnih voda i riziku od dezertifikacije u Hrvatskoj.
Dugotrajni toplinski valovi koji već tjednima prže Hrvatsku ostavljaju sve dublje posljedice na poljoprivredu i gospodarstvo. Profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivica Kisić u razgovoru za HRT nije krio zabrinutost, poručivši kako nam budućnost nije svijetla.
Iako ekstremne temperature nisu novost na ovim prostorima, ono što izdvaja 2026. godinu jest upornost vrućine. "Mi smo već imali ovakvih maksimuma, nije to novost, ali problem ove 2026. godine je dužina tih toplinskih valova", upozorio je Kisić. Podsjetio je da je apsolutni hrvatski rekord od 42,8 stupnjeva Celzija izmjeren još 4. ili 5. kolovoza 1981. godine u Pločama.
Profesor Kisić otkrio je i zabrinjavajuću prognozu kolege iz Austrije. "Jučer sam čitao tekst jednog vrlo cijenjenog kolege iz Austrije, klimatologa profesora Jagara, i on kaže da se moramo pripremiti jer će ovo biti najhladnija godina u 300 godina. Dakle, bit će i gore", prenio je Kisić.
Temperature koje prelaze 30 i 35 stupnjeva Celzija, ovisno o dijelu zemlje, nisu popuštale tijekom cijelog srpnja, a nastavljaju se i u kolovozu. "Mi sada jednostavno već kompletan srpanj, evo danas je već i 12. kolovoza, smo s tim temperaturama", dodao je.
Paradoksalno, ni oborine ne donose olakšanje. Kisić je za primjer uzeo Zadar iz 2017. godine. Nakon tri potpuno sušna mjeseca tijekom kojih je "cijela Dalmacija gorjela", 11. i 12. rujna palo je između 200 i 250 milimetara kiše, a ukupno u tom mjesecu čak 450 milimetara.
"Ako uzmete prosjek, to je fantastična godina u Zadru bila po oborinama, ali problem je to što sve idemo više u te maksimume", objasnio je. "Imat ćemo sve veće i veće lokalne probleme, s izrazitom količinom oborina. Nas ti maksimumi ne zanimaju. Nas zanima prosjek, ali prosjek nam je u zadnje vrijeme vrlo krivi pokazatelj koji mi više ne možemo koristiti."
Možda i najozbiljniji problem odvija se daleko od očiju javnosti. "Nama će se vrlo brzo desiti da većina biljaka jednostavno te podzemne vode više neće moći uhvatiti svojim korijenskim sustavom", upozorio je Kisić, najavljujući pojavu dezertifikacije koja je već prisutna u Hrvatskoj.
Kao potvrdu naveo je podatke kolega sa Šumarskog fakulteta koji bilježe nestanak velikih koncentracija šume jasena upravo zbog spuštanja razine podzemnih voda. Situacija na hrvatskim rijekama je zabrinjavajuća, iako ima iznimaka. "Čak je možda najbolja situacija na Dravi jer ona ima suprotan smjer kretanja razine voda", istaknuo je.
Kisić je naglasio da Hrvatska nije usamljena u ovoj borbi. "U Europi je - što južnije, to tužnije. Imali smo požare u Španjolskoj, imali smo požare u Francuskoj, imali smo požare u Grčkoj. Cijeli jug Europe je ugrožen klimatskim promjenama."
Granica se, po njegovim riječima, lomi upravo oko Hrvatske, od Rijeke preko Slovenije, Vojvodine, Bugarske i Rumunjske. Sjevernije od te crte situacija je drukčija. "Ove klimatske promjene Poljskoj strahovito dobro odgovaraju. Njima vjerojatnost pojave mraza i svega ostaloga se smanjuje", zaključio je Kisić za HRT.
