Znanstvenici sa Stanforda i Arc Institutea koristili su modele Evo 1 i Evo 2 za stvaranje genoma iz kojih je nastalo 16 funkcionalnih bakteriofaga, što otvara pitanje regulatornog nadzora.
Umjetna inteligencija više nije samo alat za analizu bioloških podataka. Prema izvještaju Lika Onlinea, koji se oslanja na analizu iz The Conversationa, umjetna inteligencija sve brže ulazi u područje genetskog inženjerstva i sintetičke biologije, dok postojeći zakoni koji bi trebali regulirati takve tehnologije zaostaju za njihovim napretkom.
Ova je problematika postala naročito uočljiva nakon pokusa u kojem su AI modeli osmislili potpuno nove genome bakteriofaga, a znanstvenici su, koristeći te digitalne planove, u laboratoriju uspješno stvorili funkcionalne viruse.
Važno je odmah pojasniti što se zapravo dogodilo. AI nije samostalno proizveo virus u računalu niti ga pustio u stvarni svijet. Umjesto toga, sustav je stvorio genetske planove, tj. DNA sekvence, nakon čega su istraživači odabrane genome fizički sintetizirali i ispitali u laboratorijskim uvjetima.
Koristeći genome language modele Evo 1 i Evo 2, tim sastavljen od stručnjaka sa Stanforda i Arc Institutea vodio je istraživanje. Ti sustavi rade na biološkim sekvencama na sličnom principu kao što veliki jezični modeli rade s tekstom, učeći obrasce koji postoje u genomima i generirajući nove genetske sekvence.
Kao polazište korišten je bakteriofag ΦX174, malen virus koji napada bakterije. AI je generirao tisuće potencijalnih novih genoma, a znanstvenici su odabrali oko 300 kandidata koje su potom sintetizirali i testirali. Od tih kandidata, njih 16 je zaista proizvelo funkcionalne bakteriofage.
Ključno je naglasiti da nisu napravljeni virusi koji napadaju ljude. Riječ je o bakteriofagima, virusima specijaliziranima za napad na bakterije. U eksperimentu su se usredotočili na E. coli, a znanstvenici su svjesno ograničili rad na bakteriofage; sustav nije obučavan za stvaranje patogena koji bi mogli napasti ljude, životinje ili biljke.
Upravo iz tog razloga, ovo istraživanje ima potencijalno vrlo korisnu medicinsku primjenu. Sve veći problem predstavljaju bakterije otporne na antibiotike, a bakteriofagi se već istražuju kao potencijalna zamjena ili dodatak antibioticima. U laboratorijskim ispitivanjima, kombinacija novih bakteriofaga uspjela je nadvladati otpornost dvaju sojeva E. coli koji su postali otporni na prirodne bakteriofage.
Chelsea R. Francek u analizi za The Conversation posebno ističe da su mnogi postojeći zakoni stvoreni u vrijeme kada današnja kombinacija AI-ja i biotehnologije nije postojala. Regulatorni okviri često su organizirani prema tipu organizma, proizvoda ili specifične tehnologije.
Dobar primjer je Novi Zeland. Njegov Gene Technology Bill trebao bi zamijeniti dijelove regulatornog sustava koji se oslanja na pravila stara gotovo tri desetljeća, uvodeći pristup gdje razina nadzora ovisi o riziku konkretne tehnologije. Prijedlog je tijekom 2026. ostao na drugom čitanju.
Australija već ima nacionalni sustav zasnovan na Gene Technology Actu iz 2000. godine, s posebnim Gene Technology Regulatorom. Tijekom 2026. provedene su nove konzultacije o izmjenama propisa.
Amerika primjenjuje još jedan, različit model. Njihov Coordinated Framework for the Regulation of Biotechnology uveden je 1986., a nadležnosti su raspodijeljene među FDA-om, EPA-om i USDA-om. U SAD-u se tradicionalno više pažnje posvećuje svojstvima finalnog proizvoda i njegovoj opasnosti, a ne toliko tehnici korištenoj za njegovu izradu.
Europska unija oduvijek ima jednu od najrigoroznijih politika prema genetski modificiranim organizmima. EU je 2026. godine finalizirao novi zakonodavni okvir za biljke stvorene pomoću pojedinih novih genomskih alata, poput ciljane mutageneze. Bitno je istaknuti da se nove odredbe odnose isključivo na određene biljke, a ne na cijelu biotehnologiju niti na viruse dizajnirane umjetnom inteligencijom.
Medicinske koristi konvergencije AI-ja i biotehnologije nisu hipotetske. Američka agencija FDA dala je 2023. zeleno svjetlo za Casgevy, prvi lijek koji koristi CRISPR/Cas9 za izmjenu genoma, namijenjen liječenju anemije srpastih stanica. U srpnju 2026. američko odobrenje prošireno je na djecu stariju od dvije godine koja imaju specifične oblike anemije srpastih stanica ili beta-talasemiju koja zahtijeva transfuzije.
AI-kreirani bakteriofagi trenutačno ne predstavljaju dokaz da bi umjetna inteligencija mogla izazvati novu pandemiju ili da će uskoro samostalno razvijati opasne organizme. No, ovaj pokus je potvrdio nešto što je do nedavno bilo uglavnom hipotetsko: AI više nije ograničen na analizu postojećeg života, nego može predlagati genetske sekvence od kojih znanstvenici u laboratoriju mogu stvoriti nešto inovativno.
