AI po prvi put dizajnirao potpuno nove viruse
Generativna umjetna inteligencija uspješno je stvorila 16 funkcionalnih virusa koji napadaju bakterije. Proboj otvara vrata novim terapijama, ali i hitnim pitanjima biosigurnosti.
Generativna umjetna inteligencija uspješno je stvorila 16 funkcionalnih virusa koji napadaju bakterije. Proboj otvara vrata novim terapijama, ali i hitnim pitanjima biosigurnosti.
U revolucionarnom znanstvenom podvigu, istraživači sa Sveučilišta Stanford iskoristili su generativnu umjetnu inteligenciju za dizajniranje potpuno novih, funkcionalnih virusa koji se mogu replicirati u laboratoriju. Ovo je prvi put da je AI uspješno dizajnirao cjelovite genome, a dobivenih 16 novih virusa stvoreno je da inficiraju bakterije i ne predstavljaju prijetnju ljudima.
"Ovo je sljedeći korak u složenosti onoga što je moguće dizajnirati generativnom umjetnom inteligencijom, ovo je prvi put da je generativni AI korišten za dizajn kompletnog genoma, nečega što se može replicirati i imati druge funkcije unutar stanica... ovo je za nas bio novi teritorij," izjavio je za BBC Brian Hie, docent na Sveučilištu Stanford.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Science 6. kolovoza 2026., predstavlja ključnu prekretnicu u sintetskoj biologiji, no istovremeno je izazvalo i ozbiljna upozorenja stručnjaka za sigurnost.
Tehnologija funkcionira na sličan način kao veliki jezični modeli poput ChatGPT-a, koji predviđaju slijedove teksta. U ovom slučaju, AI modeli nazvani Evo1 i Evo2 predviđaju jezik života umjesto riječi. Modeli su trenirani na genetskim kodovima virusa, bakterija, biljaka i ljudi, a zatim su prilagođeni za proizvodnju tipa virusa poznatog kao bakteriofag, koji inficira samo specifične vrste bakterija.
Stanfordski istraživači odabrali su 302 najperspektivnija AI dizajna i sintetizirali ih u laboratoriju. Od tog broja, njih 16 pokazalo se učinkovitima u ubijanju bakterije E. coli. Genetski kod ovih faga dugačak je oko 5.400 baznih parova. Za usporedbu, najmanji genom živih stanica ima oko 500.000 baznih parova, dok ljudski genom sadrži tri milijarde.
Samuel King, doktorand u laboratoriju, opisao je trenutak kada su shvatili da fagi djeluju. Bilo je to u ranim jutarnjim satima dok su promatrali petrijeve zdjelice s bakterijama. "Počeli smo primjećivati te prozirne mrlje i bilo je jednostavno nevjerojatno uzbudljivo," rekao je King.
Kada su rezultati podijeljeni sa širim timom, "prostorija je spontano prasnula u pljesak," prisjeća se Hie. Razvoj novih faga mogao bi dovesti do novih načina liječenja infekcija koje su postale otporne na antibiotike, što je jedan od gorućih javnozdravstvenih problema današnjice.
Hie tvrdi da ova tehnologija ima potencijal "masivno poboljšati ljudsko zdravlje" razvojem novih lijekova i terapija. Profesor Marc Güell iz laboratorija za sintetsku biologiju na Sveučilištu Pompeu Fabra u Španjolskoj nazvao je studiju "vrlo značajnom prekretnicom" jer po "prvi put u povijesti počinjemo dizajnirati biologiju na računalu". Dodao je da nam to "omogućuje da sanjamo o uzbudljivim mogućnostima za rješavanje najvećih izazova čovječanstva".
Međutim, isti proboj otvara i mračniju stranu. U komentaru objavljenom uz studiju, dr. Thomas Inglesby i dr. Moritz Hanke iz Centra za zdravstvenu sigurnost na Sveučilištu Johns Hopkins napisali su da otkriće postavlja "hitna pitanja biosigurnosti i biozaštite". Upozorili su kako više nije pitanje "hoće li generativni dizajn viralnog genoma postojati", već može li se koristiti bez "omogućavanja ozbiljne štete". Eksplicitno su naveli da se novi virusi s potencijalom izazivanja bolesti "ne bi trebali razvijati".
Istraživači su i sami poduzeli korake kako bi povećali sigurnost. Iz baze podataka za treniranje isključili su viruse koji mogu zaraziti složene organizme, istraživanje su proveli na fagima, a ne na virusima koji napadaju ljude, a cijeli se proces odvijao u sigurnom laboratoriju. Hie tvrdi da postojeće zaštitne mjere uvelike doprinose "osiguravanju da se tehnologija koristi za dobro".
Profesor Patrick Cai, voditelj katedre za sintetsku genomiku na Manchesterskom institutu za biotehnologiju, ocijenio je studiju "važnom prekretnicom". "Značaj se proteže daleko izvan faga, sugerira da modeli jezika genoma počinju učiti principe dizajna kodirane evolucijom, otvarajući vrata pisanju genoma potpomognutom umjetnom inteligencijom," izjavio je Cai.
Iako virusi nisu živi i trebao bi još jedan značajan skok da AI generira žive organizme, Hie kaže da pokušaj sa stvaranjem nekih jednostavnih organizama "vjerojatno ne bi bio nemoguć, ali bi zahtijevao puno posla" te da su "definitivno zainteresirani raditi na tome".
