Američki Senat pokrenuo raspravu o sankcijama Rusiji i Iranu

Američki Senat započeo je u četvrtak, 7. kolovoza 2026., raspravu o prijedlogu zakona poznatom kao "paklene sankcije", usmjerenom protiv Rusije i Irana. Kako prenosi dopisnik Radio Slobode Aleks Raufoglu, konačno glasanje o dokumentu moglo bi se održati već danas.

Zakon, koji nosi imena senatora Lindzija Grejama i Richarda Blumenthala, ima za cilj ekonomski pritisnuti Moskvu zbog njezine invazije na Ukrajinu. Prijedlog je mjesecima bio u zastoju u Kongresu, od travnja 2025. godine, dijelom i zbog promjenjivog pristupa administracije predsjednika Donalda Trumpa ratu u Ukrajini.

Revidirane odredbe: carine do 100% umjesto prvotnih 500%

Revidirana verzija zakona, proizašla iz pregovora Bijele kuće i pokojnog senatora Grejama, koji je preminuo 11. srpnja 2026., znatno je ublažena u odnosu na prvotni prijedlog. Prvotna verzija predviđala je paušalnu carinu od 500% na uvoz iz zemalja koje kupuju rusku naftu ili plin.

Novi prijedlog zakona predviđa uvođenje carina do 100% na pet najvećih svjetskih kupaca ruske energije. Ista maksimalna carina primjenjivala bi se i na pet zemalja koje najviše pomažu Rusiji u izbjegavanju naftnih sankcija. Prema nacrtu, lista pet najvećih kupaca revidirala bi se svakih 180 dana. Zemlje koje uvoze manje od 15% ukupnog ruskog izvoza prirodnog plina i aktivno smanjuju taj uvoz bile bi izuzete od mjera.

Širi ciljevi zakona

Osim carina na kupce energenata, zakon predviđa i sankcije usmjerene izravno na ruskog predsjednika Vladimira Putina i druge visoke ruske dužnosnike. Na meti su i ključne ruske financijske institucije, uključujući Središnju banku, Sberbank i Gazprombank, kao i ruske državne kompanije te strani subjekti koji podupiru rusku obrambeno-industrijsku bazu.

Posebne mjere predviđene su i protiv ruske "flote u sjeni", kojom se Moskva koristi za nastavak izvoza nafte unatoč zapadnim sankcijama, kao i protiv kineske potpore ruskoj obrambenoj industriji. Kina, Indija i Turska trenutno su najveći kupci ruske nafte, dok su EU, Kina i Turska među najvećim uvoznicima ruskog prirodnog plina.

Signal podrške Ukrajini

Vođa demokrata u Senatu, Čak Šumer, izjavio je da bi usvajanje ovog dokumenta trebalo poslati jasan signal o nastavku američke potpore Ukrajini. Senat je ranije, sa 86 glasova za i 12 protiv, podržao napredovanje zakona. Nakon što prođe Senat, dokument mora razmotriti i Zastupnički dom, a potom ide na potpis predsjedniku Trumpu.