Kad bi Vlada Republike Hrvatske ukinula sve svoje intervencijske mjere, uključujući subvencije na energente, ograničenja cijena goriva i snižene stope PDV-a, prosječna četveročlana obitelj suočila bi se s povećanjem mjesečnih troškova života od oko 60 eura. Na godišnjoj razini to iznosi do otprilike 900 eura, pokazuje izračun temeljen na javno dostupnim podacima o sindikalnim potrošačkim košaricama i prosječnim cijenama energenata. Iz Vlade su poručili da tek rade na vlastitim projekcijama ovakvog scenarija.
Povod za ovu analizu bila je izjava predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koji je, reagirajući na novinarska pitanja o kontinuiranom rastu cijena goriva, postavio hipotetski scenarij. "Što bi bilo da se kao test na 15 dana 'dignu' sve mjere Vlade, pa da se PDV vrati na stope prije krize te ukinu sve subvencije na energente. Što ćemo onda? Što ćemo onda? To je moj odgovor svima", poručio je Plenković, prenosi Zadarski list.
Tri ključna područja uštede
Izračun je napravljen za četveročlanu obitelj koja živi u stanu od 75 četvornih metara, posjeduje jedan automobil te se grije i hladi na električnu energiju. Pretpostavka grijanja na struju korištena je jer pristup plinu nije jednak u cijeloj Hrvatskoj, pa bi podaci previše varirali. Analizirani su troškovi u tri glavne kategorije: gorivo, električna energija i hrana.
Što se tiče goriva, uz pretpostavku da automobil mjesečno prijeđe tisuću kilometara uz potrošnju od 6,8 litara na 100 kilometara, mjesečna potrošnja iznosi 68 litara. S obzirom na to da su državna ograničenja cijena goriva posljednjih godina snižavala cijenu za 0,05 do 0,15 eura po litri, ukidanje tih mjera rezultiralo bi dodatnim troškom od 7 do 14 eura mjesečno. U razdobljima velikih tržišnih skokova, kada je razlika znala iznositi i 20 centi po litri, taj bi se iznos popeo na 13,60 eura mjesečno.
Struja kao najveći faktor
Kod električne energije, prosječna mjesečna potrošnja stana od 75 kvadrata kreće se između 550 i 700 kWh. Subvencija na cijenu struje za takvo kućanstvo s električnim grijanjem procjenjuje se na 20 do 35 eura mjesečno. Zimi taj iznos može premašiti 50 eura, dok ljeti uobičajeno iznosi oko 10 eura. Međutim, u uvjetima stalnog klimatiziranja kakvo bilježimo tijekom aktualnih vrućina, i ljetna korist od subvencije penje se na razinu od oko 50 eura, što je uzeto kao parametar u izračunu.
Kod prehrane, za obitelj koja mjesečno na hranu potroši 900 eura, kombinacija ograničenih cijena osnovnih proizvoda i sniženih stopa PDV-a donosi uštedu od 10 do 25 eura mjesečno. Zbrajanjem sva tri segmenta dolazi se do ukupnog raspona povećanja troškova od 37 do 74 eura mjesečno, odnosno 444 do 888 eura godišnje.
Raspon ovisi o navikama
Razlika između 500 i 900 eura godišnje nije stvar točnosti izračuna, već odražava različite potrošačke navike kućanstava. Potrošnja električne energije pritom je najveći pojedinačni faktor. Dobro izolirani stan koji troši 450 do 500 kWh mjesečno osjetit će znatno manji udar od stana koji se zimi grije na struju i troši 800 do 1.000 kWh.
Slično vrijedi i za gorivo: obitelj koja mjesečno prijeđe 600 kilometara imat će manju korist od ograničenja cijena od one koja prelazi 1.500 ili 2.000 kilometara. Također, u uvjetima stabilnih tržišnih cijena energije, razlika nakon eventualnog ukidanja mjera bila bi manja, dok bi u slučaju novog snažnog rasta cijena učinak bio daleko izraženiji. Dvije naizgled slične četveročlane obitelji mogle bi osjetiti povećanje troškova od četrdesetak eura mjesečno, odnosno 70 ili više eura, ovisno o njihovim kupovnim navikama.
Sigurnost opskrbe zajamčena
U međuvremenu, premijer Plenković se na Twitteru osvrnuo i na pitanje energetske sigurnosti. "Što se tiče sigurnosti opskrbe, ona je zajamčena. Hrvatska će imati dovoljno električne energije", napisao je. Dodao je kako su niski vodostaji Dunava doveli Mađarsku u situaciju da primjenjuje sve sigurnosne protokole vezane uz nuklearnu elektranu Paks.