Božinović u Bruxellesu: EU sprema koordiniraniji odgovor

Europska unija priprema koordiniraniji i snažniji odgovor na migrantsku krizu u španjolskoj enklavi Ceuti, poručeno je nakon sastanka ministara unutarnjih poslova država članica održanog u Bruxellesu u utorak, 4. kolovoza 2026. godine. Među njima je bio i hrvatski ministar Davor Božinović, koji je istaknuo hrvatske prioritete i iskustva u zaštiti vanjskih granica.

Španjolska je, uz potporu 22 države članice među kojima je i Hrvatska, otvorila pitanje Ceute na europskoj razini. Time je, prema Božinovićevim riječima, poslana jasna poruka da sigurnosni izazovi na granicama jedne članice predstavljaju izazov za cijelu Uniju. Ministar je opisao atmosferu na sastanku kao uravnoteženu, bez međusobnih optužbi među državama članicama, uz iskazanu solidarnost sa Španjolskom.

Schengen kao rješenje, a ne problem

Francuski ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez nakon sastanka je izjavio kako su se države članice složile da "Schengen nije problem, nego rješenje". Dodao je i da su "sve države članice, bez iznimke, izrazile solidarnost sa Španjolskom". Europski povjerenik za migracije Magnus Brunner ocijenio je da je otpornost Europe bila na kušnji, ali da je "prošla taj test", naglasivši kako "schengenski prostor nikada nije bio u opasnosti".

Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska na sastanku je revidirao brojke o krizi. Prema novim podacima iz Madrida, u španjolski teritorij ilegalno je ušlo 72.000 migranata, što je značajno više od ranije objavljenih 50.000. Oko 70.000 njih od tada se vratilo u Maroko. Tijekom migrantske krize u Ceuti poginulo je više od 70 osoba.

Hrvatska zagovara koncept sigurnih trećih zemalja

Ministar Božinović izrazio je zadovoljstvo što je Europska komisija prvi put otvorila raspravu o konceptu sigurnih trećih zemalja, koji Hrvatska zagovara godinama. "Osobe koje dolaze iz država udaljenih tisućama kilometara do Hrvatske prolaze kroz niz sigurnih zemalja. Ako se dosljedno primjenjuje međunarodni sustav zaštite, azil bi trebao biti zatražen u prvoj sigurnoj zemlji", rekao je Božinović.

Istaknuo je kako aktualni migrantski tokovi pokazuju da velik broj ljudi u EU dolazi prvenstveno iz ekonomskih razloga, što potvrđuju i izjave migranata koji su sudjelovali u događajima u Ceuti. Naglasio je da humanost i sigurnost nisu suprotstavljeni pojmovi te da će EU nastaviti pružati zaštitu osobama kojima je potrebna, ali istodobno sprječavati nezakonite migracije i odlučnije se boriti protiv mreža krijumčara ljudi. "Hrvatska o migracijama govori iz desetogodišnjeg iskustva zaštite vanjske granice EU. Ušli smo u schengenski prostor i značajno unaprijedili opremljenost policije europskim sredstvima", dodao je.

Kao primjer razmjera problema s krijumčarenjem ljudi, Božinović je naveo podatak da je hrvatska policija samo ove godine uhitila 698 krijumčara. Naglasio je da ilegalni prijevoz robe predstavlja ne samo pitanje migracija, već i značajan sigurnosni rizik koji direktno ugrožava živote ljudi.

Nova analiza i idući sastanak u listopadu

U idućim tjednima bit će izrađena detaljna analiza okolnosti koje su dovele do krize u Ceuti, uključujući i širenje dezinformacija putem društvenih mreža. Rezultati će poslužiti kao podloga za novi sastanak ministara unutarnjih poslova početkom listopada 2026. godine te kasniju raspravu na Europskom vijeću. Jedan od zaključaka sastanka je i daljnje ulaganje u infrastrukturu na vanjskim granicama, poput radarskih sustava.

Božinović se osvrnuo i na eksploziju u Bosiljevu u kojoj su ozlijeđene tri osobe, podsjetivši na nacionalnu kampanju "Manje oružja, manje tragedija". Do sada su građani putem te inicijative dobrovoljno predali preko 370.000 komada oružja, 6,7 milijuna komada municije, 6,5 milijuna eksplozivnih sredstava i više od 6.000 komada pirotehnike. Također je istaknuo da 93 posto osoba s ilegalnim oružjem dobije uvjetnu kaznu, što smatra nedovoljno odvraćajućim.