Braniteljske mirovine rastu tek 36 eura
Robert Čulina upozorava da se iza 88 milijuna eura iz proračuna krije prosječno povećanje od svega 36 eura mjesečno, dok tvrdnja o obuhvatu 76 posto branitelja namjerno iskrivljuje stvarno stanje.
Robert Čulina upozorava da se iza 88 milijuna eura iz proračuna krije prosječno povećanje od svega 36 eura mjesečno, dok tvrdnja o obuhvatu 76 posto branitelja namjerno iskrivljuje stvarno stanje.
Najave o povećanju braniteljskih mirovina predstavljene su javnosti kroz impresivne brojke i milijunske iznose, no Robert Čulina u svojoj objavi na portalu Nacionalno Plus upozorava da je stvarnost znatno skromnija. Dok vlasti ističu osiguranih 88 milijuna eura u proračunu, konkretna računica pokazuje da prosječno povećanje po umirovljeniku iznosi tek 36 eura mjesečno.
"Kada vlasti pred kamere iznesu podatak da su u proračunu osigurali osamdeset i osam milijuna eura za braniteljske mirovine, u javnosti se namjerno stvori dojam da se dijeli šakom i kapom", naveo je Čulina u svojoj objavi. "Međutim, kada se taj ukupni iznos podijeli na dvjesto i jednu tisuću umirovljenika koji bi ga trebali dobiti, dođe se do golog i poražavajućeg prosjeka od svega trideset i šest eura mjesečno."
Čulina posebno problematizira tvrdnju da će izmjenama biti obuhvaćeno čak 76 posto braniteljske populacije. Ako 201 tisuća ljudi čini 76 posto, jednostavna matematika dovodi do zaključka da u Hrvatskoj ima svega 264 tisuće branitelja. "Postavlja se pitanje gdje je u toj računici nestalo ostalih dvjesto i četrdeset tisuća ljudi, ako u službenom Registru ima preko pola milijuna upisanih imena", ističe Čulina.
Objašnjenje leži u načinu na koji se koristi statistika. "Sustav ovdje namjerno spaja pojmove i koristi statistiku kako bi sakrio strašne činjenice", upozorava Čulina. Dvjesto i jedna tisuća korisnika ne čini 76 posto ukupne braniteljske populacije, već samo 76 posto onih koji su danas živi i već se nalaze u mirovini.
Od završetka rata do danas preminulo je preko 125 tisuća branitelja. "Riječ je o četvrtini cjelokupne populacije koju su odnijeli ratni stres, teške bolesti i samoubojstva, a koji nikada nisu dočekali niti svoje starosne mirovine niti ove zakonske izmjene", navodi Čulina. Mnogi od njih ostavili su obitelji koje primaju obiteljske mirovine, no ti su iznosi često zamrznuti i nedostatni za dostojanstven život.
"Za državnu blagajnu ti su umrli ljudi, nažalost, postali samo davno prekrižena stavka i ušteda", dodaje Čulina. U isto vrijeme, više od 130 tisuća veterana i dalje svakodnevno obavlja svoj posao i doprinosi državnom budžetu, a nikakvu naknadu neće primiti sve dok ne dostignu dob za umirovljenje.
Uvođenje dodataka od tri eura po mjesecu borbenog sektora stvara jasnu podjelu među korisnicima. Dok će manji dio ljudi koji spaja povrat ranijih smanjenja mirovina s tri ili četiri godine bojišnice dobiti opipljiviji iznos, ogromna većina suboraca s ratnim putem od par mjeseci do godinu dana dobit će između devet i trideset i šest eura.
"To je iznos koji danas u trgovini pokriva jedva jednu skromniju košaricu i služi samo kao medijska šminka da bi se stvorio privid velike skrbi", zaključuje Čulina. "Država koristi ove manje povišice za većinu kako bi opravdala ukupnu cifru u milijunima, dok u javnosti ostaje lažna slika da svi branitelji kući nose ogromne iznose. To je čista matematička i politička manipulacija protiv koje se ljudi s pravom bune."
