Počela gradnja drugog kolosijeka pruge Hrvatski Leskovac, Karlovac, a u pripremi su i novi megaprojekti poput nizinske pruge prema Rijeci i mosta za otok Krk.
Ukupno 5,57 milijardi eura, od čega čak 3,45 milijardi bespovratnih sredstava Europske unije, ugovoreno je i provodi se kroz projekte Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u financijskim razdobljima 2014., 2020. i 2021., 2027. Hrvatska je, dakle, usred jednog od najvećih investicijskih ciklusa u prometnu infrastrukturu u svojoj povijesti, koji će u idućem desetljeću iz temelja promijeniti način na koji građani putuju i žive.
Nakon četiri godine od prvog natječaja, ovih je dana konačno počela gradnja drugog kolosijeka pruge na dionici Hrvatski Leskovac, Karlovac. Posao vrijedan 348,5 milijuna eura s PDV-om izvodi španjolska tvrtka Comsa S.A., koja je u srpnju potpisala ugovor s HŽ Infrastrukturom, a rok za završetak radova je 36 mjeseci, kraj 2029. godine. Projekt obuhvaća rekonstrukciju postojećeg i gradnju novog kolosijeka, elektrifikaciju 44 kilometra pruge, nove mostove, vijadukte, elektroenergetska postrojenja te uređenje kolodvora i stajališta, a vlakovi će tom dionicom juriti do 160 km/h.
Karlovački gradonačelnik Damir Mandić više je puta isticao važnost ovog projekta za razvoj grada, velik broj Karlovčana radi u Zagrebu, a djeca odlaze na studij u metropolu. S novom prugom putovanje vlakom trajat će svega 20-ak minuta, što Karlovac pretvara u iznimno poželjno mjesto za život izvan gradske vreve, a s odličnom prometnom povezanošću. U planu je i gradnja trećeg traka autoceste koja povezuje ta dva grada.
Dionica Hrvatski Leskovac, Karlovac tek je dio golemog projekta nizinske pruge Zagreb, Rijeka, ukupne dužine oko 175 kilometara, 56 kilometara kraće od postojeće. Zvijezda projekta bit će budući tunel kroz masiv Velike Kapele, dug 14 kilometara, koji će postati najduži u Hrvatskoj, za usporedbu, tuneli Sveti Rok i Mala Kapela zajedno su dugi nešto manje od 12 kilometara. Na trasi je predviđena i gradnja više od 30 vijadukata i tunela te pet novih kolodvora i jednog stajališta. Cijeli bi koridor trebao biti gotov do 2036. godine.
Među velikim planiranim projektima cestovne infrastrukture ističe se gradnja novog mosta za otok Krk sa spojnim cestama, čiju su studijsku i projektnu dokumentaciju do razine lokacijske dozvole Hrvatske autoceste već ugovorile. Realizacijom ovog strateškog projekta unaprijedila bi se prometna povezanost otoka s kopnom i stvorili preduvjeti za daljnji razvoj logističke infrastrukture.
U Istri se priprema projekt Istarski iks, nova prometna veza istočnog dijela poluotoka s Istarskim ipsilonom, koji predviđa gradnju novog kraka autoceste od čvora Žminj prema Labinu, duljine oko 20 kilometara. U tijeku je i dovršetak gradnje Istarskog ipsilona u punom profilu, uključujući dionicu od tunela Učka do Matulja, ukupne vrijednosti oko 200 milijuna eura.
Ministar Oleg Butković istaknuo je da se nikada nije toliko ulagalo u lokalne i regionalne pruge, u željezničkom sektoru u tijeku su ulaganja vrijedna više od 1,7 milijardi eura, a u sljedećih deset godina planiran je ciklus od oko 6 milijardi eura. Paralelno s infrastrukturom obnavlja se i vozni park: u prometu je već 70 novih niskopodnih vlakova, a do prvog kvartala 2029. godine u nabavu dodatnih 25 vlakova bit će uloženo 228,8 milijuna eura.
Značajna sredstva usmjerena su i u lučku infrastrukturu, s projektima vrijednima više od 500 milijuna eura. Croatia Airlines nalazi se usred najvećeg projekta u svojoj povijesti, zamjene cjelokupne flote novim Airbus A220 zrakoplovima. Do kraja srpnja 2026. isporučeno je 10 od 15 novih zrakoplova, a deseti, pod imenom "Velika Gorica", prvi je Airbus A220-300 u svijetu završen u posebnom vizualnom identitetu Star Alliance. Projekt bi trebao biti dovršen 2027. godine.
Poseban naglasak stavljen je na prometno povezivanje istočne Hrvatske, gdje se gradi mreža brzih cesta, a među najvažnijima je Podravski ipsilon na relaciji Vrbovec, Bjelovar, Virovitica, granica s Mađarskom. Požeško-slavonska županica Antonija Jozić prilikom potpisivanja ugovora za spoj Požege s autocestom A3 izjavila je da njihova županija više neće biti "slijepo crijevo Hrvatske" te da će projekt biti snažan zamašnjak gospodarstva.
Ulaže se i u unutarnju plovidbu, kroz europske fondove i druge izvore u razdoblju 2014., 2027. uloženo je više od 200 milijuna eura, s naglaskom na razvoj infrastrukture na rijeci Dunav i u luci Osijek. Cilj je povećati udio riječnog prijevoza i povezati hrvatske luke s europskim prometnim koridorima. Iz Ministarstva poručuju da je krajnji cilj svih ulaganja stvaranje suvremenog, sigurnog i povezanog prometnog sustava koji će pridonijeti gospodarskom razvoju, boljoj povezanosti svih hrvatskih regija i kvalitetnijem životu građana.
