Novo istraživanje American Heart Associationa upozorava da zaslađeni napici i voćni sokovi u djetinjstvu mogu povećati rizik od povišenog krvnog tlaka u odrasloj dobi, a cijelo voće pokazuje se kao ključna zaštita.
Roditelji često posežu za voćnim sokom vjerujući da je riječ o zdravijoj alternativi gaziranim pićima, ali najnoviji podaci bacaju drugačije svjetlo na tu naviku. Dugogodišnja analiza American Heart Associationa (AHA), čiji su nalazi objavljeni u stručnom časopisu Circulation, ukazuje na to da redovito ispijanje voćnih sokova i zaslađenih napitaka od najranije dobi može imati veze s većom vjerojatnošću razvoja povišenog krvnog tlaka u odrasloj dobi.
Znanstveni tim pratio je 25.749 ispitanika, koji su na početku istraživanja bili u dobi od devet do 16 godina, sve do njihove 25. godine života. Tijekom tog razdoblja, sudionici su putem periodičnih upitnika bilježili koliko često konzumiraju gazirana pića, ledene čajeve, sportske napitke, limunade i voćne sokove, ali i druge životne obrasce, uključujući razinu fizičke aktivnosti i pušačke navike.
Analiza prikupljenih podataka otkrila je da su ispitanici koji su svakodnevno pili dvije ili više porcija zaslađenih pića imali za 52 posto veću šansu za kasniji nastanak povišenog tlaka u odnosu na one koji su takva pića konzumirali rjeđe od tri puta tjedno. Pritom se jedna porcija smatra limenkom ili čašom od 355 mililitara.
Kad su napitci promatrani zasebno, rizici su se dodatno iskristalizirali. Jedna dnevna doza gaziranog pića nosila je 23 posto veći rizik, a sportska pića čak 36 posto. Što se tiče voćnog soka, osobe koje su pile 1,5 ili više porcija na dan imale su 35 posto veću vjerojatnost za visoki tlak u usporedbi s onima koji su ga pile manje od jednom tjedno, pri čemu se porcija soka računa kao čaša od približno 240 mililitara.
Naročito se izdvojio sok od naranče, gdje je svaka dnevna porcija bila povezana s 20 posto većim rizikom od povišenog krvnog tlaka. Takva veza nije zabilježena kod soka od jabuke i drugih vrsta, iako autori napominju da postoji mogućnost da su neki ispitanici napitke s aromom naranče i dodanim šećerom pogrešno kategorizirali kao čisti sok od naranče.
'Djetetove prehrambene navike mogu imati dugoročne zdravstvene posljedice', izjavila je dr. Vasanti Malik, viša autorica studije i stručnjakinja za prehranu i prevenciju kroničnih bolesti. 'Povišeni krvni tlak pojavljuje se sve ranije u životu, uz sve veći broj slučajeva kod mlađih odraslih, djece i adolescenata, što naglašava važnost ranog otkrivanja i prevencije', dodala je.
Autori istraživanja ističu da u fokusu ne bi trebala biti samo ukupna količina unesenog šećera ili fruktoze, već i namirnica iz koje ona potječe. Način na koji tijelo obrađuje sok bitno se razlikuje od načina na koji probavlja cijeli plod.
'Kao što se pokazalo i kod odraslih, čini se da je za razvoj hipertenzije ukupna količina fruktoze manje važna od vrste hrane iz koje se konzumira. Zaslađeni napici i voćni sok povezani su s povećanim rizikom, dok cijelo voće nije', objasnio je dr. Amit Khera, stručnjak American Heart Associationa.
Dr. Khera je nadodao kako je uvriježeno mišljenje da je fruktoza štetna bez obzira odakle dolazi, a da su voćni sokovi zdravi. 'Ova studija pokazuje da se nijedno od toga ne čini točnim', naglasio je.
Kalkulacije istraživačkog tima sugeriraju da bi se zamjenom samo jedne dnevne porcije zaslađenog pića cijelim voćem rizik od povišenog tlaka mogao smanjiti za 22 posto. Kad bi se voćni sok zamijenio svježim voćem, rizik bi bio niži za 19 posto. Mlijeko i voda su se potvrdili kao kvalitetne alternative za zaslađene napitke, s padom rizika do 13 posto, no taj pozitivan učinak nije primijećen kada su oni služili kao zamjena za voćne sokove.
Zaključna poruka stručnjaka nije potpuno odbacivanje sokova, već apel na umjerenost i smanjenje učestalosti. Ako se već pije, preporuka je da to bude isključivo 100-postotni voćni sok u ograničenim količinama, dok bi svakodnevnu prehranu trebali obilježavati cijelo voće, voda i nezaslađeni napici.
Treba imati na umu i ograničenje studije: ona ukazuje na povezanost, ali ne i na izravan uzročno-posljedični odnos između sokova, zaslađenih pića i povišenog tlaka. Informacije su se oslanjale na upitnike i samoprocjenu dijagnoza, a istraživači napominju da nalaze nije moguće jednoznačno preslikati na sve populacijske skupine. Unatoč tome, signal za roditelje je nedvosmislen, prehrambeni obrasci usvojeni u ranom djetinjstvu mogu ostaviti trag koji traje znatno duže nego što se na prvi pogled čini.
