Fizičar i kozmolog upozoravao je na nuklearni rat, genetski modificirane patogene, klimatske promjene i nekontrolirani razvoj umjetne inteligencije, a posljednja dva rizika danas su itekako stvarna.
Stephen Hawking je u sjećanju ostao kao jedan od najpoznatijih fizičara i kozmologa suvremenog doba, no u posljednjim godinama života sve više je govorio o budućnosti čovječanstva. Znanstvenik koji je tijekom desetljeća istraživao svemir javno je iznosio upozorenja o scenarijima koji bi, po njegovu mišljenju, mogli predstavljati ozbiljnu prijetnju ljudskoj civilizaciji.
Među njima su se posebno isticale četiri opasnosti: nuklearni rat, genetski modificirani patogeni, klimatske promjene i nekontrolirani razvoj umjetne inteligencije. Danas, nakon nekoliko godina od njegove smrti, neka od tih upozorenja zvuče aktualnije nego ikad.
Hawking je rođen 8. siječnja 1942. godine u Oxfordu, točno 300 godina nakon smrti Galilea Galileija. Umro je 14. ožujka 2018., na rođendan Alberta Einsteina, u 76. godini.
Njegov životni put bio je pod snažnim utjecajem bolesti koja je otkrivena u njegovoj ranoj dobi. Samo s 21 godinom otkrivena mu je amiotrofična lateralna skleroza (ALS), a liječnici su tada procijenili da bi mogao preživjeti još samo nekoliko godina, prema riječima autorice Vande Poljak za Dnevno.hr.
Dogodilo se upravo suprotno. Hawking je s tom bolešću živio desetljećima, izgradio izvanrednu znanstvenu karijeru i postao jedan od najprepoznatljivijih znanstvenika u svijetu. Najpoznatiji je po svom teorijskom doprinosu koji sugerira da crne rupe mogu zračiti energiju zbog kvantnih mehanizama, što je kasnije postalo poznato kao Hawkingovo zračenje.
Jedno od njegovih najčešćih upozorenja odnosilo se na globalno zagrijavanje. Prema izvješću Dnevno.hr-a, Hawking je izrazio uvjerenje da bi nekontrolirane promjene klime mogle dovesti do teških posljedica za naš planet i ljudsko društvo.
Često je isticao rizik od dosezanja točaka preokreta nakon kojih bi zaustavljanje klimatskih promjena postalo gotovo nemoguće. I nakon njegove smrti, svijet se suočava s ekstremnim vremenskim prilikama poput rekordnih vrućina, toplinskih udara, šumskih požara, suša i drugih sličnih pojava.
Drugo Hawkingovo upozorenje koje je posljednjih godina dobilo sasvim novu težinu odnosi se na umjetnu inteligenciju. Hawking nije smatrao da je tehnologija sama po sebi štetna; zapravo, vjerovao je da njen napredak može pružiti velike prednosti čovječanstvu.
Njegova zabrinutost odnosila se na potencijalno stvaranje sustava koji bi mogli nadmašiti ljudsku inteligenciju i čije bi ponašanje ljudi teško mogli kontrolirati. Umjetna inteligencija već je sada dio svakodnevnog života mnogih ljudi, a njen brzi razvoj potaknuo je rasprave o sigurnosnim pitanjima, kontroli, utjecaju na zaposlenost i regulaciji.
Na njegovu popisu potencijalnih katastrofa nalazio se i nuklearni rat. Hawking je upozoravao da čovječanstvo ima tehnologiju koja može prouzročiti ogromnu štetu samome sebi, te je naglašavao da ljudska agresivnost, zajedno s modernim oružjem, predstavlja veliku opasnost.
Također je iznosio zabrinutost zbog bioloških prijetnji, uključujući viruse koji su genetski modificirani. Znanstveni napredak omogućuje ljudima da mijenjaju biologiju na načine koji su ranije bili nezamislivi, a Hawking je strahovao da bi te sposobnosti mogle biti iskorištene na pogrešan način.
Unatoč upozorenjima, Hawkingov pogled na budućnost nije bio isključivo pesimističan. Imao je povjerenje u znanost, ljudsku radoznalost i istraživanje svemira, te je smatrao da čovječanstvo ne bi trebalo ostati trajno ograničeno na jedan planet.
Zato je podržavao istraživanje svemira i mogućnost osnivanja ljudskih zajednica izvan Zemlje. Za njega, širenje na druge planete nije bilo samo ostvarenje znanstvenofantastičnih ideja, već i način da se osigura dugoročni opstanak ljudske vrste.
Hawking nije bio prorok, pa njegova upozorenja ne treba tumačiti kao točna predviđanja budućih događaja. Kako zaključuje Dnevno.hr, ta upozorenja bila su procjene rizika od strane znanstvenika koji je vjerovao da tehnološki razvoj čovječanstvu daje i ogromne mogućnosti i sredstva koja mogu ugroziti njegov vlastiti opstanak.
