Inflacija je u srpnju usporila treći mjesec zaredom na 3,9 posto, no cijene usluga nastavile su ubrzavati i sada su glavni pokretač rasta cijena, dok građani poručuju da pojeftinjenja još ne osjećaju.
Stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u ovogodišnjem je srpnju iznosila 3,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, izvijestio je u petak Državni zavod za statistiku. Time je nastavljen trend usporavanja treći mjesec uzastopno, nakon što je u lipnju iznosila 4,5, u svibnju 5,2, a u travnju 5,8 posto.
Ipak, iza ohrabrujućih brojki krije se rastući pritisak cijena usluga. Prema komentaru Hrvatske narodne banke, upravo su usluge komponenta s najvećim pojedinačnim doprinosom ukupnoj inflaciji u srpnju. Njihova je godišnja stopa rasta ubrzala na 8,5 posto, s 8,1 posto u lipnju, te ukupnoj inflaciji od 3,6 posto prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC) pridonosi s 2,2 postotna boda.
Usporavanje ukupne inflacije najviše se pripisuje oštrom padu rasta cijena hrane, pića i duhana. Ta je kategorija u srpnju na godišnjoj razini porasla za samo 0,5 posto (s 1,8 posto u lipnju), što je najniža razina od početka 2021. godine. S druge strane, cijene energije i dalje bilježe dvoznamenkasti rast od 12,2 posto (u odnosu na 13,2 posto u lipnju), a cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije pale su za 1,1 posto. Temeljna inflacija, koja isključuje volatilne cijene energije i hrane, usporila je na 3,4 posto s 3,6 posto u lipnju.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić ocijenio je trend "jasnim i ohrabrujućim". "Razlika između Hrvatske i prosjeka eurozone prošli mjesec je bila 1,4 postotna boda, a ovaj mjesec pala je na 0,7 postotnih bodova", izjavio je Ćorić na konferenciji za medije. Prema prvoj procjeni Eurostata, prosječna godišnja inflacija u eurozoni u srpnju je iznosila 2,9 posto. Ministar je ponovio da je cilj Vlade da do prvog kvartala 2027. hrvatska inflacija bude na razini prosjeka eurozone te da će se tada "o inflaciji koja nije na razini eurozone pričati kao o prošloj pojavi".
Na pitanje o domaćim pokretačima inflacije, Ćorić je priznao da se ne može utjecati na dio usluga generiran privatnom inicijativom, no istaknuo je da je Vlada stavila pod kontrolu administrativne cijene i državnu potrošnju. Spomenuo je i najavljeni porezni tretman prekomjernih marži za koji vjeruje da već samom najavom daje efekte.
Unatoč statističkom popuštanju inflacije, na terenu je slika drugačija. Građani s kojima je razgovarao Dnevnik.hr poručuju da pojeftinjenja ne osjećaju. Svakodnevni život, kažu, postaje sve skuplji, a posebno ističu rast cijena u ugostiteljstvu i trgovini. "Neki dućani i mjesta gdje idem jesti digli su cijene", komentirao je jedan građanin za Dnevnik.hr, ilustrirajući raskorak između službenih pokazatelja i percepcije potrošača.
Ministar Ćorić upozorio je i na nemogućnost projiciranja kretanja cijena energenata. Napomenuo je da su cijene nafte na svjetskim tržištima trenutno oko 15 posto niže nego u trenutku nove velike eskalacije sukoba na Bliskom istoku, no ponovno zaoštravanje sukoba potkraj srpnja već je dovelo do znatnog rasta maloprodajnih cijena derivata. Istaknuo je i važnost turističke sezone za BDP i omjera cijene i kvalitete domaćeg turističkog proizvoda.
