Usporavanje inflacije: Usluge sada glavni pokretač rasta cijena
Treći mjesec zaredom bilježimo nižu stopu rasta cijena, no usluge i dalje poskupljuju, a građani ne vide kraj rastu troškova.
Treći mjesec zaredom bilježimo nižu stopu rasta cijena, no usluge i dalje poskupljuju, a građani ne vide kraj rastu troškova.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim u petak, inflacija u Hrvatskoj je u srpnju iznosila 3,9 posto na godišnjoj razini, što je nastavak trenda usporavanja koji traje već tri mjeseca. U lipnju je stopa bila 4,5 posto, u svibnju 5,2, a u travnju 5,8 posto.
No, iako brojke pokazuju usporavanje, cijene usluga i dalje rastu i sada su glavni krivac za ukupnu inflaciju. Prema analizi Hrvatske narodne banke, usluge su u srpnju zabilježile godišnji rast od 8,5 posto, što je više nego u lipnju kada je iznosio 8,1 posto. One sada doprinose ukupnoj inflaciji od 3,6 posto (prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena) s čak 2,2 postotna boda.
Glavni razlog usporavanja ukupne inflacije je znatno manji rast cijena hrane, pića i duhana. Ova kategorija je u srpnju porasla za samo 0,5 posto na godišnjoj razini, što je najmanje od početka 2021. godine. U lipnju je rast bio 1,8 posto. S druge strane, energija je i dalje skupa, cijene su porasle za 12,2 posto u odnosu na prošlu godinu, iako je u lipnju rast bio 13,2 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije su pak pojeftinili za 1,1 posto. Temeljna inflacija, koja isključuje energiju i hranu, usporila je na 3,4 posto, dok je u lipnju bila 3,6 posto.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić komentirao je najnovije podatke nazvavši trend "jasnim i ohrabrujućim". "Razlika između Hrvatske i prosjeka eurozone prošli mjesec je bila 1,4 postotna boda, a ovaj mjesec pala je na 0,7 postotnih bodova", izjavio je Ćorić na konferenciji za medije. Prema prvoj procjeni Eurostata, prosječna godišnja inflacija u eurozoni u srpnju je iznosila 2,9 posto. Ministar je ponovio da je cilj Vlade da do prvog kvartala 2027. hrvatska inflacija bude na razini prosjeka eurozone te da će se tada "o inflaciji koja nije na razini eurozone pričati kao o prošloj pojavi".
Na pitanje o domaćim pokretačima inflacije, Ćorić je priznao da se ne može utjecati na dio usluga generiran privatnom inicijativom, no istaknuo je da je Vlada stavila pod kontrolu administrativne cijene i državnu potrošnju. Spomenuo je i najavljeni porezni tretman prekomjernih marži za koji vjeruje da već samom najavom daje efekte.
Iako statistika pokazuje usporavanje inflacije, na terenu je situacija drugačija. Građani s kojima je razgovarao Dnevnik.hr poručuju da pojeftinjenja ne osjećaju. Svakodnevni život, kažu, postaje sve skuplji, a posebno ističu rast cijena u ugostiteljstvu i trgovini. "Neki dućani i mjesta gdje idem jesti digli su cijene", komentirao je jedan građanin za Dnevnik.hr, ilustrirajući raskorak između službenih pokazatelja i percepcije potrošača.
Ministar Ćorić upozorio je i na nemogućnost projiciranja kretanja cijena energenata. Napomenuo je da su cijene nafte na svjetskim tržištima trenutno oko 15 posto niže nego u trenutku nove velike eskalacije sukoba na Bliskom istoku, no ponovno zaoštravanje sukoba potkraj srpnja već je dovelo do znatnog rasta maloprodajnih cijena derivata. Istaknuo je i važnost turističke sezone za BDP i omjera cijene i kvalitete domaćeg turističkog proizvoda.
