Što je točno 'coolcation'?

Coolcation je novi trend u turizmu koji označava ljetovanje u hladnijim destinacijama s ugodnijim temperaturama, kao bijeg od ekstremnih vrućina.

Koje su glavne coolcation destinacije?

Kao primjeri se navode norveški fjordovi, Stockholm, Helsinki, Reykjavik i Edinburgh.

Zašto je to prijetnja hrvatskom turizmu?

Jer se hrvatski turizam tradicionalno oslanja na sunce i toplo more, što zbog klimatskih promjena i ekstremnih vrućina postaje sve manje privlačno dijelu turista.

COOLCATION

Coolcation mijenja pravila: Hoće li Hrvatska ostati bez turista?

Q: Postoje li konkretni podaci o padu broja turista u Hrvatskoj zbog ovog trenda?

U objavljenom članku Večernjeg lista ne navode se konkretni statistički podaci o padu broja turista, već se analizira trend i potencijalna prijetnja.

T.U. · Prije 1h | 2 min

Trend bijega od vrućina na ljetovanju sve je izraženiji, a skandinavske i škotske destinacije postaju ozbiljna konkurencija Jadranu.

Ukratko

Trend 'coolcation' (ljetovanje u hladnijim krajevima) sve je popularniji zbog klimatskih promjena.
Hrvatski turizam upozoren je da se ne smije oslanjati samo na sunce i more jer turisti sve više biraju destinacije s ugodnijom ljetnom klimom.
Skandinavske zemlje i Škotska postaju ozbiljna konkurencija tradicionalnim mediteranskim odredištima.

Označi 5MIN.hr kao omiljeni izvor

Zaprati nas

U svijetu putovanja pojavio se novi trend koji bi mogao značajno preoblikovati turističku kartu, a Hrvatsku staviti pred veliki izazov. Riječ je o takozvanom "coolcation" odmoru, spoju engleskih riječi za hladno i godišnji odmor, koji označava namjerno biranje ljetnih destinacija s ugodnijim, nižim temperaturama. Ovaj fenomen, o kojem je 12. kolovoza 2026. opširno pisao Večernji list, dovodi u pitanje uvriježeno uvjerenje da su sunce i toplo more dovoljni za privlačenje gostiju.

Nepodnošljive vrućine tjeraju turiste na sjever

Sve ekstremniji toplinski valovi i prizori spaljene zemlje mijenjaju način na koji ljudi doživljavaju odmor. Boravak na otvorenom postaje iscrpljujuć, a visoke temperature narušavaju cjelokupni doživljaj destinacije. Upravo taj faktor gura sve veći broj putnika prema sjeveru Europe, gdje ljeta ostaju blaga, a priroda dostupna i netaknuta.

Kao primjeri odredišta koja savršeno odgovaraju logici "coolcationa" navode se norveški fjordovi, Stockholm sa svojim arhipelagom te Helsinki, koji spaja otoke i kulturu sauna. Tu su i Reykjavik kao polazna točka za istraživanje Islanda te Edinburgh, grad idealan za duge šetnje, obilaske muzeja i izlete u okolnu prirodu. Zanimljivo je da ove destinacije, unatoč udaljenosti, sve češće posjećuju i sami Hrvati.

"More više nije dovoljno"

Večernji list u svojoj analizi naglašava kako se hrvatski turizam ne smije oslanjati isključivo na prirodne ljepote. "Budućnost turizma neće pripasti onome tko ima najtoplije more, nego onome tko ima najugodnije ljeto. U protivnom, turisti će se brojiti na sasvim drugim geografskim širinama", stoji u članku.

Ova rečenica sažima srž problema: dok se Jadran tradicionalno reklamira kristalno čistim morem i dugim sunčanim satima, upravo te karakteristike tijekom špice sezone postaju teret. Ekstremne vrućine koje vladaju u srpnju i kolovozu mogle bi odvratiti dio gostiju koji traže aktivan odmor u prirodi, a ne samo osvježenje na plaži.

Iako se u tekstu ne navode konkretni statistički podaci o padu broja turista u Hrvatskoj zbog ovog trenda, poruka je jasna: klimatske promjene više nisu apstraktna prijetnja, već realnost koja izravno udara na jedan od ključnih stupova hrvatskog gospodarstva. Prilagodba na nove okolnosti i stvaranje ponude koja nadilazi formulu "sunce i more" nameće se kao imperativ.