Tajanstveno Crveno jezero kod Imotskog krije gotovo 527 metara dubine
Smješteno u krškoj udubini pokraj Imotskog, Crveno jezero impresionira vertikalnom razlikom od gotovo 527 metara i pričama koje bude maštu.
Smješteno u krškoj udubini pokraj Imotskog, Crveno jezero impresionira vertikalnom razlikom od gotovo 527 metara i pričama koje bude maštu.
Dalmatinska zagora skriva prirodni fenomen koji oduzima dah. Riječ je o Crvenom jezeru pokraj Imotskog, čije su dimenzije toliko goleme da ih je teško dočarati dok se čovjek ne nađe na samom rubu. Znanstvena istraživanja provedena tijekom speleoronilačkih ekspedicija otkrila su vertikalnu razliku od gotovo 527 metara. Ovisno o visini vode, visina vodenog stupa mijenja se od otprilike 232 do 315 metara, a najdublje zabilježeno mjerenje ide čak nekoliko metara ispod morske razine.
Iako bi se na prvi pogled moglo pomisliti da je jezero dobilo ime po boji vode, istina je drukčija. Za njegov upečatljiv naziv zaslužne su okolne stijene čije crvenkaste i smeđe nijanse, osobito pod sunčevom svjetlošću, stvaraju dramatičan kontrast s modrom površinom. Ova prirodna pojava nastala je kada se golema krška špilja srušila.
Uz jezero se vežu i brojne legende. Jedna od najpoznatijih lokalnih priča govori o bogatoj, ali bezobzirnoj obitelji koja je zbog svoje oholosti navodno kažnjena. Njihovo imanje propalo je u zemlju, a na tom mjestu ostala je golema provalija ispunjena vodom. Prema drugoj legendi, s ruba jezera gotovo je nemoguće baciti kamen da padne u vodu, umjesto uobičajenog zvuka udara, kamen bi pao među stijene ili bi ga jaki zračni vrtlozi odbacili.
Crveno jezero nije privlačilo samo znatiželjnike i ljubitelje legendi. Svojim su ga izazovom smatrali i ekstremni sportaši koji su se okušali u bungee jumpingu, skačući s visokih litica iznad vode. Zbog svoje goleme dubine, konfiguracije terena i teške dostupnosti, znanstveno istraživanje jezera još uvijek predstavlja ozbiljan izazov, čak i desetljećima nakon što je 1964. godine zaštićeno kao geomorfološki spomenik prirode.
Dodatno priznanje cijelom području stiglo je 2024. godine, kada je UNESCO područje Biokova i Imotskih jezera proglasio globalnim geoparkom. Crveno i Modro jezero među najpoznatijim su prirodnim atrakcijama tog područja. Modro jezero, koje je manje od dva kilometra udaljeno, ima sasvim drugi karakter, do vode se može sići uređenom stazom, a ljeti privlači mnoge kupače. Kada potpuno presuši, na njegovom se dnu tradicionalno održava nogometna utakmica.
Crveno jezero je, međutim, teže dostupno i misterioznije te predstavlja pravi simbol Imotske krajine. Kako je istaknuto u videu autora Josipa Soče-Pixsella i Ive Čagalja, u kojem se vino vadi s nevjerojatnih 70 metara dubine, ovo mjesto nije samo prirodna znamenitost, već i jedan od najupečatljivijih simbola regije.
