Čulina Pupovcu: Tko prisvaja pravo na stvaranje Hrvatske?
Na Pupovčevu tvrdnju da slavlje Oluje prijeti državi kakvu je on 'stvarao', stigao je oštar odgovor koji odzvanja od Vukovara do Dinare.
Na Pupovčevu tvrdnju da slavlje Oluje prijeti državi kakvu je on 'stvarao', stigao je oštar odgovor koji odzvanja od Vukovara do Dinare.
Kad Milorad Pupovac slavlje Oluje nazove prijetnjom Hrvatskoj, onda više nije riječ o političkom stavu, nego o pokušaju prekrajanja povijesti. Upravo na to je, bez dlake na jeziku, odgovorio Robert Čulina, postavivši pitanje koje mnogi u Hrvatskoj godinama postavljaju, ali ga nitko nije tako otvoreno sročio: tko to točno prisvaja pravo na "stvaranje" Hrvatske?
U svojoj objavi na društvenim mrežama, koja se munjevito širi, Čulina je 7. kolovoza 2026. izravno prozvao Pupovca, podsjećajući da je riječ o čovjeku koji je 1991. godine "navijao za raspadajuću Jugoslaviju", a danas "obrambeni rat vlastite države godinama pokušava prikazati kao zločinački poduhvat".
Čulina u svojoj objavi, koju prenosi Nacionalno Plus, naglašava da Hrvatska "nije nastala u saborskim restoranima, niti je stvorena političkim trgovinama i iznuđivanjem povlastica pod prijetnjom rušenja saborske većine". Umjesto toga, kako ističe, "stvorena je krvlju, žrtvom i pobjedom branitelja na ruševinama Vukovara i na stijenama Dinare s kojih je u Oluji slomljena velikosrpska agresija".
Stoga tvrdnju da proslava te pobjede ugrožava državu Čulina naziva "čistim izvrtanjem teza i nametanjem krivnje pobjednicima".
Autor objave ne štedi riječi opisujući Pupovčevo višegodišnje političko djelovanje. "Pupovac godinama vodi politiku koju mnogi s pravom doživljavaju kao sustavno podrivanje samih temelja države", napisao je Čulina. "Inzistiranjem na narativu o zločinačkom karakteru obrambenih akcija izravno se napadaju temelji na kojima Hrvatska počiva."
Posebno je kritizirao Pupovčev odnos s Beogradom. "Svoje političko utočište i dalje traži u Beogradu, gdje na skupovima sa srbijanskim vrhom mirno sluša usporedbe Hrvatske s najmračnijim režimima u povijesti", stoji u objavi. "Istovremeno u vlastitoj zemlji stalno podgrijava priču o trajnoj ugroženosti, čime namjerno sprječava stvarnu integraciju srpske zajednice."
Čulina je u svom odgovoru otvorio i bolno pitanje iz devedesetih, koje i dalje opterećuje Pupovčevu biografiju. "Posebno je mučno gledati izbjegavanje bilo kakve odgovornosti za događaje s početka devedesetih", napisao je. "Sjena slučaja dr. Ivana Šretera, mirnog pakračkog liječnika koji je otet i ubijen, a za čiju je razmjenu Pupovac davao jamstva, i dalje stoji kao neizbrisiva mrlja na njegovoj biografiji."
Podsjetio je i na tragičnu sudbinu obitelji: "Dok obitelj dr. Šretera i nakon tri desetljeća traži njegove kosti, Pupovac javnosti drži predavanja o nacionalizmu."
U završnom dijelu objave, Čulina je sažeo svoju poruku. "Hrvatska kakvu je on stvarao očito je zamišljena kao država sa smanjenim suverenitetom, država koja bi se trebala sramiti vlastite pobjede i trajno ispričavati što je uopće preživjela", napisao je.
Zaključio je nedvosmisleno: "Proslava Oluje nije nikakva prijetnja Hrvatskoj. Prijetnja su oni koji iznutra pokušavaju poništiti temelje na kojima je stvorena, prisvajajući pravo diktirati joj prošlost i budućnost."