Dekan Agronomskog: Navodnjavamo tek 3% površina
Aleksandar Mešić istaknuo je u Dnevniku HRT-a da Hrvatska navodnjava tek tri posto poljoprivrednih površina te da su nužna ulaganja u infrastrukturu i tehnologiju kako bi se smanjila ovisnost o uvozu.
Aleksandar Mešić istaknuo je u Dnevniku HRT-a da Hrvatska navodnjava tek tri posto poljoprivrednih površina te da su nužna ulaganja u infrastrukturu i tehnologiju kako bi se smanjila ovisnost o uvozu.
Samo tri posto poljoprivrednih površina u Hrvatskoj je pod navodnjavanjem, poražavajuća brojka koju je u subotnjem Dnevniku HRT-a iznio dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Mešić, upozorivši da klimatske promjene nemilosrdno razotkrivaju strukturne slabosti domaće poljoprivrede.
"Podatak da navodnjavamo samo tri posto poljoprivrednih površina dovoljno govori o stanju naše poljoprivrede", rekao je Mešić.
Odgovornost za razvoj sustava navodnjavanja, smatra dekan, moraju podijeliti država i sami proizvođači, prva osiguravanjem infrastrukture i pristupa vodi, a drugi investiranjem u moderne sustave. Voda, kako je naglasio, više nije neograničen resurs i zahtijeva racionalno upravljanje, tim prije što Hrvatska, iako je ima dovoljno, pati od njezine izrazito neujednačene raspoređenosti kroz godinu.
Kao jedno od mogućih rješenja Mešić vidi izgradnju akumulacija koje bi pohranjivale vodu u razdobljima obilja. Uz to, domaća se poljoprivreda mora okrenuti znanju, digitalizaciji, automatizaciji i inovacijama umjesto da se i dalje oslanja na tradicionalne načine proizvodnje, prilagodba promijenjenim klimatskim okolnostima više nije stvar izbora.
Prehrambena samodostatnost postaje ključno pitanje jer Hrvatska, po Mešićevoj ocjeni, više ne može računati na stabilnost međunarodnih lanaca opskrbe. "Ne možemo se više oslanjati na uvoz hrane jer živimo u vrlo neizvjesnim vremenima", poručio je.
Kao školski primjer nelogičnosti u sustavu istaknuo je činjenicu da Hrvatska izvozi žitarice, a istovremeno uvozi meso i mlijeko, dakle proizvode kojima su upravo žitarice osnovna sirovina. Europske potpore, priznaje Mešić, dobro su iskorištene, ali velik dio tih sredstava nije otišao u jačanje konkurentnosti i otpornosti sektora. Država, nadalje, premalo uključuje struku u odlučivanje, iako stručnjaci redovito pripremaju analize i prijedloge, koji potom ostaju neiskorišteni.
