Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2025. godinu, Dubrovačko-neretvanska županija bilježi bolje pokazatelje mrtvorođenosti i smrtnosti dojenčadi od nacionalnog prosjeka, iako se i dalje suočava s prirodnim padom stanovništva.
Nijedno mrtvorođeno dijete nije zabilježeno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji tijekom 2025. godine, a umrlo je troje dojenčadi mlađe od godinu dana, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Pokazatelji vezani uz zdravlje novorođenčadi u ovoj županiji time su bolji od hrvatskog prosjeka. I to unatoč nepovoljnoj ukupnoj demografskoj slici.
U 2025. godini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji rođeno je 1.050 živorođene djece. U tom razdoblju nije zabilježen nijedan slučaj mrtvorođenosti. Na nacionalnoj razini taj je omjer bio otprilike 3,7 na svakih tisuću ukupno rođenih, rođeno je 32.108 živorođene djece, a zabilježeno je 120 mrtvorođene.
Kod smrtnosti dojenčadi, tri smrtna slučaja među 1.050 živorođenih daju stopu od približno 2,9 na tisuću živorođenih. Državni prosjek bio je oko 4 na tisuću živorođenih. U cijeloj Hrvatskoj tijekom 2025. godine 129 dojenčadi preminulo je prije navršene prve godine života.
Stručnjaci upozoravaju da ovakve podatke treba promatrati s oprezom. U manjim općinama i županijama broj rođenih znatno je niži nego na državnoj razini. Čak i jedan ili dva slučaja mogu imati velik utjecaj na godišnje stope.
Mrtvorođenost i smrtnost dojenčadi spadaju među ključne mjere kvalitete zdravstvene zaštite za trudnice, rodilje i novorođenčad. Njihovo praćenje redovito provode zdravstvene ustanove i međunarodne organizacije. Uz podatke o rođenima, umrlima i prirodnom prirastu, ovi pokazatelji pružaju dodatnu perspektivu na zdravstveno i demografsko stanje populacije.
Ukupna demografska slika Dubrovačko-neretvanske županije ostaje nepovoljna. Broj umrlih iznosio je 1.278, dok je rođeno 1.050 djece, prirodni pad od 228 osoba. No kada se promatra najmlađa populacija, podaci upućuju na to da je županija postigla bolje rezultate u odnosu na hrvatski prosjek.
