U samo nešto više od 24 sata na javno savjetovanje o izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima pristiglo je 49 komentara, a gotovo svi izražavaju duboko nezadovoljstvo dragovoljaca predloženim izračunom mirovinskog dodatka.
Javno savjetovanje o promjenama Zakona o hrvatskim braniteljima pokrenuto je u petak, 7. kolovoza 2026., a do subotnjeg poslijepodneva zabilježeno je već 49 reakcija. Zajednički nazivnik gotovo svih pristiglih primjedbi je ogorčenje dragovoljaca koji smatraju da će njihov dobrovoljni angažman u najkritičnijem razdoblju za zemlju ostati bez odgovarajućeg priznanja u novom sustavu obračuna.
Srž problema leži u tome što predloženi zakonski tekst ne predviđa nikakvo dodatno bodovanje dragovoljačkog statusa prilikom utvrđivanja visine novog mirovinskog dodatka.
Prema trenutnom prijedlogu, svaki mjesec proveden u borbenom sektoru donosio bi tri eura dodatka, dok bi mjesec u neborbenom sektoru vrijedio 50 centi. Konačan iznos ovisit će o ukupnom trajanju sudjelovanja u obrani zemlje, no činjenica da je netko dragovoljac ne igra nikakvu ulogu u konačnom izračunu.
Emil Radić u svojoj je reakciji na e-Savjetovanju istaknuo kako predloženi zakon u potpunosti zanemaruje specifičan doprinos dragovoljaca pri određivanju novog dodatka i podizanju najniže mirovine. Naglasio je da ljudi koji su se bez oklijevanja stavili na raspolaganje u najtežim okolnostima moraju imati povoljniji način obračuna.
Najveću podršku među sudionicima savjetovanja dobio je prijedlog Zvonka Čuline da se dragovoljcima odobri povećanje postojeće mirovine za deset posto, neovisno o vrsti mirovine koju primaju - bila ona starosna, prijevremena, invalidska ili najniža. Alternativno, predlaže i uvećanje osobnog boda ili samog dodatka za isti postotak.
"Dragovoljci nisu tražili privilegije kada su se dobrovoljno uključili u obranu Domovine. Ne traži se povlastica, već trajno i pravedno zakonsko vrednovanje njihove posebne uloge", poručio je Čulina. Njegov konkretan amandman podrazumijeva da dodatak bude pet eura po mjesecu borbenog i jedan euro po mjesecu neborbenog sektora, umjesto predloženih tri eura i 50 centi.
Među komentarima se pojavljuju i osobne, emotivne ispovijesti koje zorno dočaravaju realnost s kojom su se dragovoljci suočili. Dinko Juričić, koji je kao dragovoljac ratovao od 1991. do kraja 1995. godine, a potom odradio još 17 godina radnog staža, podijelio je dojmljivo sjećanje.
"Najteži i najneizvjesniji period bio je na samom početku rata, kada je nas nekoliko dijelilo jednu pušku i nekoliko metaka", napisao je Juričić, dodavši da je status dragovoljaca unutar braniteljskog zakona danas potpuno obezvrijeđen.
Rešid Selimović dijeli to mišljenje i drži da povoljniji tretman dragovoljaca nije pitanje privilegija, već osnovnog državnog priznanja ljudima koji su se uključili u obranu dok Hrvatska još nije imala ustrojenu vojsku niti međunarodno priznanje. On se zalaže za uvođenje posebnog dragovoljačkog koeficijenta i odvajanje državnog dodatka za ratni doprinos od mirovine ostvarene radom.
Javno savjetovanje ostaje otvoreno do 6. rujna 2026., a izvješće o tome koje su primjedbe prihvaćene, a koje odbijene, trebalo bi biti objavljeno 30. rujna. Ostaje za vidjeti hoće li glas dragovoljaca biti uvažen.
Prema Zakonu o hrvatskim braniteljima, status dragovoljca stječe branitelj koji je kao pripadnik borbenog sektora u obrani Hrvatske proveo najmanje 100 dana od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine. Priznaje se i branitelju koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao vojni rok, pod uvjetom da je u borbenom sektoru proveo minimalno 30 dana u navedenom razdoblju ili najmanje 100 dana do kraja 1995. godine. Status se dokazuje potvrdom Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova ili Ministarstva hrvatskih branitelja.
