Predsjednik Republike zatražio je izvanredno zasjedanje Sabora i rok od 15 dana za imenovanje glavnog državnog inspektora, dok Plenković poručuje da će to učiniti kada Vlada procijeni da je potrebno.
Državni inspektorat (DIRH), ključna institucija koja nadzire poštivanje propisa u Hrvatskoj, već više od osam mjeseci nema glavnog državnog inspektora. Predsjednik Vlade Andrej Plenković javno je poručio da će novog čelnika imenovati "kada procijenimo da je to potrebno", što je izazvalo oštru reakciju predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji traži izvanredno zasjedanje Sabora i rok od 15 dana za imenovanje.
Zatraživši izvanredno zasjedanje Sabora zbog ilegalno odloženog otpada u Gospiću, predsjednik Milanović predložio je, među ostalim, da Sabor obveže Vladu da u što kraćem roku, ne dužem od 15 dana, imenuje novog glavnog državnog inspektora. Imenovanje osobe koja će naslijediti bivšeg glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića u isključivoj je nadležnosti Vlade i premijera, koji prema zakonu ima pravo predložiti kandidata.
Međutim, kako HDZ u Saboru ima većinu, izgledno je da će predsjednikov zahtjev biti odbijen. Milanović stoga predlaže zaobilazni put preko parlamenta, svjestan da premijer ne ostavlja dojam da mu je imenovanje u planu, a kamoli prioritet.
Državni inspektorat trenutno vodi Ivan Samac, koji nije klasični vršitelj dužnosti, već je imenovan za zamjenika glavnog državnog inspektora u studenom 2022. na četiri godine. Stanje u DIRH-u odražava trend koji je postao karakterističan za Plenkovićevo vođenje: ključne pozicije i dužnosti popunjavane su na privremenoj osnovi, bez potpunog mandata.
Plenković s time nema problema, a njegovi javni istupi sugeriraju da tu praksu nema namjeru mijenjati. Milanović, čini se, ima drugačije stajalište, posebno kada se radi o Državnom inspektoratu.
Na konferenciji za novinare prije tjedan dana premijer je otvoreno ustvrdio da će novu čelnu osobu DIRH-a imenovati "kad procijenimo da treba". Na sedam uzastopnih novinarskih pitanja o tome zašto inspektorat i dalje nema čelnika s punim mandatom, Plenković nije dao argumentirani odgovor. Ustvrdio je jedino da posao sada vodi zamjenik, da "inspektorat radi", da si Vlada nije dala nikakav rok za imenovanje i da će to ovisiti "o našoj procjeni".
Međutim, i prije tog istupa bilo je jasno da Vlada nema problema s činjenicom da država nema glavnog državnog inspektora. U srpnju je Plenković dobio i pitanje od zastupnika o toj temi, koje u Banskim dvorima još uvijek ostaje bez odgovora.
Milanović iz Plenkovićevih riječi zaključuje da "proizlazi da Hrvatskoj nije potreban glavni državni inspektor i da će Državni inspektorat i nadalje djelovati bez čelnog čovjeka što je neprihvatljivo, pogotovo u nastaloj situaciji u kojoj bi upravo glavni državni inspektor morao osigurati zakonitost, učinkovitost i jedinstveno postupanje svih inspekcija u državi te odlučiti koji su prioriteti inspekcijskog nadzora".
Izvjesno je da će vladajuća većina na čelu s HDZ-om na izvanrednoj sjednici parlamenta odbiti Milanovićeve zaključke i donijeti svoje. Slična situacija dogodila se kada se Sabor na Milanovićev zahtjev sastao izvanredno u srpnju 2023. U državi gdje se, bez djelotvorne reakcije nadležnih tijela, može nakupiti 37 tisuća tona potencijalno opasnog otpada, to će također biti snažna politička poruka.
