HR EN DE
NEWS SPORT BIZNIS SCENA LIFESTYLE TECH

Dunav na povijesnom minimumu: Srbija u energetskoj krizi

Rekordno nizak vodostaj i toplinski val pritišću energetski sustav. Hidroelektrana Đerdap radi s tek četvrtinom kapaciteta, a cijena megavat-sata premašila je 500 eura.

Foto: Wikipedia (Hidroelektrana Đerdap)
Ukratko
  • Dotoci vode na Đerdapu pali su na povijesni minimum od 1450 kubika u sekundi, a hidroelektrana radi s četvrtinom kapaciteta.
  • Cijena električne energije na burzi probila je 500 eura po megavat-satu, razinu koja nije viđena od 2022. godine.
  • Toplinski val s temperaturama do 39 stupnjeva i crvenim meteoalarmom dodatno opterećuje energetski sustav Srbije.
  • Ministrica energetike pozvala je na maksimalnu posvećenost svih zaposlenika u sektoru kako bi se održala stabilnost opskrbe.

Srbijansko ministarstvo rudarstva i energetike uputilo je u ponedjeljak hitan poziv na punu angažiranost svih zaposlenika u energetskom sektoru. Sigurnost opskrbe električnom energijom našla se pod ozbiljnim pritiskom zbog istovremenog udara toplinskog vala i rekordno niskog vodostaja Dunava, koji je najveću hidroelektranu u zemlji sveo na minimalan rad.

Đerdap na četvrtini snage, dotoci na minimumu

Ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su dotoci vode na hidroelektrani Đerdap u ponedjeljak dosegnuli povijesno najnižu razinu od samo 1450 kubičnih metara u sekundi. Zbog toga ova ključna elektrana trenutno radi sa svega četvrtinom svog instaliranog kapaciteta. Ministrica je naglasila da se razina vode usklađuje u suradnji s rumunjskim vlastima.

Situacija je nešto povoljnija na rijeci Drini, gdje reverzibilna hidroelektrana Perućac u umjetnom jezeru na Tari raspolaže rezervama od 140 gigavata. Prema riječima Đedović Handanović, to je "dovoljno da se reagira u slučaju nepredviđenih okolnosti".

Cijene struje probile granicu od 500 eura

Pad proizvodnje iz hidrokapaciteta odmah se odrazio na burzovne cijene. U ponedjeljak je cijena električne energije premašila 500 eura po megavat-satu, što je razina koja nije viđena od krize u 2022. godini. Kako bi nadoknadila manjak, Srbija se oslanja na svoje termoelektrane na ugljen u Kostolcu i Termoelektranu Nikola Tesla u Obrenovcu, koja sa svoja četiri bloka godišnje proizvede više od polovice struje za domaće tržište.

Ministrica Đedović Handanović bila je jasna u pogledu financijskih posljedica. "Zbog toga je neophodno da se maksimalno planira i prati situacija, uz nužnu posvećenost svih zaposlenika u energetskom sektoru", istaknula je.

Crveni meteoalarm i nesnosne vrućine

Dodatni pritisak na energetski sustav stvara toplinski val koji ne popušta. Za utorak je za cijelu Srbiju proglašen crveni meteoalarm, a očekivane temperature su između 37 i 39 Celzijevih stupnjeva. Meteorolozi upozoravaju da će se vruće vrijeme zadržati do kraja tjedna, s najvišim temperaturama između 36 i 39 stupnjeva. Pri izravnoj izloženosti suncu, u vršnim trenucima toplinskog vala, osjet temperature mogao bi doseći i 48 stupnjeva. Na Zlatiboru je u podne izmjereno 30 stupnjeva, a u narednim danima se predviđa porast za jedan stupanj.

Problemi s niskim vodostajem nisu ograničeni samo na Srbiju. Dugotrajna suša uzrokuje sve veće teškoće na europskim rijekama, gdje se otkazuju krstarenja, a teretni brodovi plove sa značajno ograničenim kapacitetom. Ovakav razvoj situacije na regionalnom energetskom tržištu mogao bi se neizravno odraziti i na Hrvatsku, s obzirom na povezanost elektroenergetskih sustava i formiranje cijena na burzi.

Česta pitanja
Zašto je Srbija u energetskoj krizi? +
Zbog rekordno niskog vodostaja Dunava, najveća hidroelektrana Đerdap radi sa samo četvrtinom kapaciteta, dok istovremeno toplinski val povećava potrošnju energije.
Kolike su cijene električne energije na burzi? +
Cijene su u ponedjeljak 4. kolovoza 2026. premašile 500 eura po megavat-satu, što su razine nezabilježene od energetske krize 2022. godine.
Kakve su vremenske prilike u Srbiji? +
Za Srbiju je na snazi crveni meteoalarm s temperaturama od 37 do 39 Celzijevih stupnjeva, a subjektivni osjet na suncu može doseći i 48 stupnjeva.
Kako se Srbija nosi s manjkom proizvodnje iz hidroelektrana? +
Oslanja se na termoelektrane na ugljen u Kostolcu i Termoelektranu Nikola Tesla u Obrenovcu, koja godišnje proizvede više od polovice struje za domaće tržište.

Prijavi se

Za komentiranje je potrebna prijava ili registracija.

Komentari (0)
Nema komentara. Budi prvi!
Traži
Popularno
Nedavno pretraživano
helsinški sporazum
liga prvaka
digitalni mediji
Prijava
Pocetna
Prati nas na Googleu
Kategorije