Dunav na rekordno niskom vodostaju: Izranjaju nacistički brodovi i kosti mamuta

Rekordan pad vodostaja Dunava, druge najduže europske rijeke, uzrokovan dugotrajnim toplinskim valovima, donio je sablasne prizore. Iz korita rijeke izranjaju olupine njemačkih ratnih brodova iz Drugog svjetskog rata, ali i kosti životinja iz ledenog doba. Istovremeno, kritično niska razina vode ozbiljno ugrožava rad nuklearnih elektrana i riječni promet.

Flota duhova kod Prahova

Kod srpskog grada Prahova, s obale je trenutačno vidljivo najmanje 20 brodova različitih veličina. Riječ je o plovilima nacističke Crnomorske flote koje su Nijemci namjerno potopili u rujnu 1944. godine tijekom povlačenja pred sovjetskom vojskom. Problem njihova uklanjanja traje godinama jer se na nekim olupinama i dalje nalazi eksploziv.

Niska razina rijeke otežava plovidbu, a mještani upozoravaju da veliki teretni brodovi na pojedinim dijelovima Dunava više ne mogu prolaziti, javlja CBS News. Olupine su izranjale i ranijih godina, no ovogodišnji pad vodostaja ponovno je stavio u fokus pitanje sigurnosti plovidbe.

Mamut iz ledenog doba

Na bugarskom dijelu Dunava, u blizini grada Rusea, pronađen je još stariji relikt prošlosti. Prošlog su tjedna mještani naišli na više kostiju vunastog mamuta, vrste koja je u Europi izumrla prije otprilike 4.000 godina. Prema riječima Nikolaya Nenova, direktora Regionalnog povijesnog muzeja, dosad su identificirani dijelovi čeljusti, fragmenti kljova, dio lopatice i bedrena kost sa zglobnom glavom.

Arheolozi ističu vrijednost nalaza jer su sve kosti otkrivene na jednom mjestu i vjerojatno pripadaju istoj, mlađoj jedinki. Vunasti mamuti živjeli su uz prve ljude koji su ih lovili zbog hrane, a njihove kljove i kosti koristili za izradu alata.

Energetska kriza i eksplozivna rješenja

Osim povijesnih otkrića, posljedice suše su daleko ozbiljnije. Dunav, koji protječe kroz 10 zemalja i povezuje četiri nacionalna glavna grada, ključni je izvor vode za industriju i hlađenje nuklearnih elektrana. U Rumunjskoj je u ponedjeljak, 3. kolovoza 2026., mornarica izvela kontroliranu podvodnu eksploziju kako bi raznijela stjenoviti izdanak u blizini sela Izvoarele. Cilj je bio preusmjeriti rashladnu vodu prema nuklearnoj elektrani Cernavoda.

U Mađarskoj je jedina nuklearna elektrana u zemlji već privremeno ugašena. Kako bi se smanjio pritisak na elektroenergetsku mrežu, više od 300 tvrtki dobrovoljno je smanjilo potrošnju električne energije.

Klimatske promjene kao glavni krivac

Znanstvenici kao glavnog pokretača ovog ekstremnog vremena vide klimatske promjene. Zapadna Europa je od kraja svibnja 2026. godine izložena ponavljajućim toplinskim valovima. Lipanj je bio najtopliji zabilježen u Europi, a visoke temperature vratile su se i u srpnju, izazvavši povijesne požare u Francuskoj i Španjolskoj.

Danas, 5. kolovoza 2026., regiju je ponovno zahvatio toplinski val s prosječnom najvišom temperaturom od 28 stupnjeva Celzija, što je 4,4 stupnja iznad povijesnog prosjeka za ovaj datum. Satelitski podaci pokazuju iznimno niske vodostaje i na drugim velikim europskim rijekama, uključujući Rajnu kod Bopparda u Njemačkoj, Loire kod Saumura u Francuskoj i Po kod Cremone u Italiji.

"Kako se klima nastavlja zagrijavati, hidrološki ekstremi koje sada doživljavamo bit će samo vrh ledene sante. Upravljanje vodnim resursima postajat će sve izazovnije," rekao je za CNN Richard Allan, profesor klimatskih znanosti na Sveučilištu u Readingu.

Liz Saccoccia, voditeljica za sigurnost vode u World Resources Institute, upozorila je za CNBC na šire posljedice: "Velike rijeke poput Rajne i Dunava ključni su trgovinski koridori i izvori vode za industriju i proizvodnju energije, pa kada vodostaj padne, učinci sežu daleko izvan samih vodotokova."

Fotografije koje je zabilježio Reutersov fotograf Djordje Kojadinovic svjedoče o razmjerima ove neviđene suše i njenim bizarnim, ali i zabrinjavajućim posljedicama.