Rekordno niski vodostaji europskih rijeka uzrokuju gašenje nuklearnih elektrana, drastičan pad hidroenergije i ozbiljne poremećaje u riječnom transportu, što bi moglo dovesti do nestašica struje i poskupljenja.
Rekordno niski vodostaji Dunava i drugih velikih europskih rijeka izazivaju lančanu reakciju koja prijeti energetskoj stabilnosti i trgovini diljem kontinenta. Mađarski premijer Peter Magyar izjavio je u ponedjeljak da bi nuklearna elektrana Paks, koja proizvodi gotovo polovicu struje u zemlji, mogla biti potpuno ugašena već ovog tjedna jer razina vode potrebne za hlađenje i dalje pada.
Osim Mađarske, s problemima se suočavaju i Srbija, Rumunjska, Italija te ključni prometni pravci poput Rajne. Analitičari upozoravaju da bi posljedice mogle biti dalekosežne i skuplje nego ikad prije. "To ne pogađa samo jednu regiju kao što smo viđali u prošlosti, već cijeli europski prostor. S obzirom na trenutnu dinamiku, to znači da ćemo se ili suočiti s nestancima električne energije ili ćemo morati uložiti znatno više", rekao je Alessandro Armenia, analitičar grupe Kpler, za Reuters.
Nuklearna elektrana Paks u Mađarskoj zatvara se u ponedjeljak, a očekuje se da bi mogla ostati izvan pogona tjednima. Istovremeno, najveća srpska hidroelektrana Đerdap 1 radi na svega 20 posto svog kapaciteta, potvrdio je njen direktor Davor Maljoković za Reuters. Problem se proširio i na termoelektrane Kostolac, koje su morale smanjiti proizvodnju zbog manjka vode za rashladne sustave, objavila je Elektroprivreda Srbije.
Rumunjska državna tvrtka Nucleareletrica ranije ovog tjedna već je ugasila jedan od dva reaktora, a uskoro se očekuje i gašenje drugog, što bi zemlju lišilo petine njenih potreba za električnom energijom. I Srbija i Mađarska planiraju manjak nadoknaditi skupim uvozom struje u trenutku visoke potražnje. Italija također bilježi pad: čelnik regionalne energetske kompanije A2A Renato Mazzoncini predviđa da će ovogodišnja proizvodnja hidroelektrana iznositi 3,9 teravat-sati, što je pad u odnosu na povijesni prosjek od 4,1 teravat-sat.
Osim energetike, kritično je stanje i u riječnom transportu. Kapetan riječnog brodarstva Srbije Vladicu Zdravković upozorio je da bi Dunav u toj zemlji uskoro mogao postati potpuno nesudoplovan. "Mi smo blizu odustajanja od trgovačke flote i prijevoza tereta", izjavio je Zdravković. Situaciju je pogoršalo i nedavno nasukavanje putničkog broda, zbog čega su svi putnički prijevozi Dunavom u Srbiji obustavljeni.
Kapaciteti prijevoza su drastično pali. Barže koje su inače nosile do 1600 tona tereta sada smiju biti natovarene s najviše 500 tona, odnosno tek trećinom uobičajene nosivosti. To ozbiljno ugrožava lance opskrbe, posebno u poljoprivredi.
Niski vodostaji ne muče samo Dunav. U najvećoj europskoj luci Rotterdam, količina robe koja se prevozi Rajnom smanjila se za 10 posto u odnosu na uobičajene količine. Posebno su pogođeni tankeri s kemikalijama i naftnim derivatima. Cezar Gheorghe iz rumunjske konzultantske tvrtke AGRIColumn za Reuters je opisao tešku situaciju farmera uz Dunav. "Jedino su luke blizu Crnog mora i dalje otvorene. Teglenice ne mogu proći kroz ostale. Kupci žita bi farmerima mogli ponuditi niže cijene i ukrcati ih u kamione, no moguće je da dođe i do manjka kamiona", rekao je Gheorghe.
Slična kriza pogađa i Italiju, gdje rijeka Po bilježi ozbiljnu nestašicu vode, što prijeti usjevima riže i zalihama pitke vode na sjeveru zemlje. Cijela Europa, koja se zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta, sada se suočava s ekonomskim posljedicama nezapamćenih vrućina i suša koje tjeraju na hitno preispitivanje postojećih poslovnih modela.
