Što su PFAS i zašto se zabranjuju?

PFAS su per- i polifluoroalkilne tvari koje se koriste za otpornost na masnoću, a sumnja se da su štetne za ljudsko zdravlje, zbog čega ih nova EU uredba zabranjuje u ambalaži za hranu.

Kada će se vidjeti sve promjene koje donosi nova uredba?

Iako je uredba na snazi od 12. kolovoza 2026., većina dalekosežnih promjena, poput obavezne reciklabilnosti, postat će vidljiva potrošačima tek od 2030. godine.

Koliko ambalažnog otpada godišnje proizvede stanovnik EU-a?

Prema podacima Eurostata za 2023. godinu, svaki je stanovnik EU-a generirao 177,8 kilograma ambalažnog otpada.

Koji su ciljevi EU-a za smanjenje ambalažnog otpada?

Cilj je smanjiti ambalažni otpad za 5 posto do 2030., za 10 posto do 2035. i za najmanje 15 posto do 2040. godine, u usporedbi s 2018. godinom.

EU UREDBA

EU od danas zabranjuje štetne kemikalije u ambalaži za hranu

A.D. · Prije 1h | 2 min

Nova uredba o ambalaži, koja je stupila na snagu 12. kolovoza, zabranjuje PFAS u kutijama za hamburgere i papiru za pecivo, a do 2040. cilja smanjiti ambalažni otpad za 15 posto.

Ukratko

Nova EU uredba od 12. kolovoza 2026. zabranjuje štetne PFAS kemikalije u ambalaži za hranu poput kutija za hamburgere.
EU želi smanjiti ambalažni otpad za 15% do 2040. (u odnosu na 2018.), s međuciljevima od 5% do 2030. i 10% do 2035.
Prema Eurostatu, u 2023. je u EU-u generirano 177,8 kg ambalažnog otpada po stanovniku.
Uredba također predviđa buduću zabranu laganih plastičnih vrećica i određene plastične ambalaže za jednokratnu upotrebu.

Označi 5MIN.hr kao omiljeni izvor

Zaprati nas

Od srijede, 12. kolovoza 2026., na području cijele Europske unije na snagu su stupila nova, stroža pravila o ambalaži za hranu. Uredba donosi zabranu korištenja takozvanih per- i polifluoroalkilnih tvari (PFAS) u materijalima koji dolaze u dodir s hranom, poput kutija za hamburgere otpornih na masnoću ili papira za pečenje.

Ove kemikalije, za koje se sumnja da su štetne za ljudsko zdravlje, više se ne smiju nalaziti u novoj ambalaži koja se stavlja na tržište, javlja Njemačka novinska agencija (dpa). Postojeće zalihe ambalaže koja je već uskladištena i dalje se mogu iskoristiti.

Postupno smanjenje otpada do 2040.

Nova uredba donosi i niz drugih dalekosežnih promjena, iako većina njih neće biti odmah vidljiva potrošačima. Prema pisanju N1, većina odredbi počet će se primjenjivati tek od 2030. godine. Jedan od glavnih ciljeva je da sva ambalaža u budućnosti bude reciklabilna i što manjih dimenzija.

Problem ambalažnog otpada u EU-u je značajan. Prema podacima statističkog ureda Eurostata, u 2023. godini generirano je čak 177,8 kilograma ambalažnog otpada po stanovniku. Kako bi se to promijenilo, postavljeni su ambiciozni ciljevi smanjenja u odnosu na referentnu 2018. godinu: za 5 posto do 2030., za 10 posto do 2035. te za najmanje 15 posto do 2040. godine.

Zabrana plastike za jednokratnu upotrebu

Uredba također predviđa zabranu određene plastične ambalaže za jednokratnu upotrebu, primjerice one za neprerađeno svježe voće i povrće. Vrlo lagane plastične vrećice također će biti zabranjene, osim u slučajevima kada su nužne iz higijenskih razloga ili za pakiranje rastresitih prehrambenih proizvoda kako bi se spriječilo bacanje hrane, prenosi Fenix.

Kako navodi Anadolu Agency, mjere također imaju za cilj ojačati jedinstveno tržište EU-a za ambalažu i olakšati prekogranično poslovanje kroz zajednička pravila.