EU uvrstila kripto burzu HTX u sankcije protiv Rusije
U sklopu 21. paketa sankcija, Europska unija zabranila je transakcije s 18 kripto i platnih entiteta, uključujući HTX, koji je već ranije sankcioniralo Ujedinjeno Kraljevstvo.
U sklopu 21. paketa sankcija, Europska unija zabranila je transakcije s 18 kripto i platnih entiteta, uključujući HTX, koji je već ranije sankcioniralo Ujedinjeno Kraljevstvo.
Europska unija uvrstila je kripto mjenjačnicu HTX, bivši Huobi Global, na popis sankcioniranih entiteta u sklopu 21. paketa mjera protiv Rusije, dogovorenog i objavljenog u petak, 24. srpnja 2026. Europski savjet izmijenio je postojece mjere kako bi HTX uvrstio u popis od 18 entiteta koji pružaju usluge kriptovaluta ili platnih usluga, a koji prema ocjeni EU-a znatno narušavaju svrhu zabrana uvedenih protiv Rusije.
HTX nije prvi put na meti zapadnih regulatora. Ujedinjeno Kraljevstvo sankcioniralo je ovu mjenjačnicu vec u svibnju 2026., navodeći da postoje "opravdani razlozi za sumnju" da je HTX podupirao rusku vladu korištenjem financijskih usluga i sredstava sankcioniranih entiteta. Prema izvješću analitičke tvrtke Global Ledger, HTX je u posljednjih pet godina obradio oko 21 milijardu dolara (oko 19,3 milijarde eura) takozvanih visokorizičnih kripto transakcija, od čega je gotovo osam milijardi dolara (oko 7,4 milijarde eura) povezano s ruskim akterima i tržištima darkneta. HTX je ranije za CoinTelegraph izjavio da mu "uskladenost s regulativom ostaje apsolutni prioritet" te da ce "proaktivno pratiti i strogo se pridrzavati regulatornih okvira u svim jurisdikcijama".
Ovaj sankcijski paket donosi i šire ovlasti Bruxellesu u borbi protiv zaobilaženja sankcija putem kriptovaluta. Gradanima EU-a sada je zabranjeno obavljanje transakcija s 11 neimenovanih kripto operatera i 94 banke i financijske institucije. Prema pisanju portala Lider, EU je otkrio da te kripto platforme uglavnom posluju u Bjelorusiji i Nigeriji, djelujuci kao kanali za usmjeravanje novca između Rusije i zemalja kojima je blokirano poslovanje s njom. Ključna novina je da Bruxelles više nije ograničen samo na sankcioniranje pojedinačnih tvrtki, vec sada ima ovlasti zabraniti kripto usluge cijeloj naciji ili jurisdikciji ako se smatra središtem za pranje ruskih financijskih transakcija.
Ovaj paket najnoviji je u nizu mjera za zatezanje mreže kripto usluga vezanih uz rusku rublju. Ranije je EU označio stablecoin A7A5, koji je djelovao kao most između sankcioniranih mjenjačnica Garantex i Grinex, a zatim su uslijedili token RUBx i digitalna rublja. Europski savjet u obrazloženju mjera navodi da je "Unija više puta poduzimala mjere za identifikaciju financijskih institucija i entiteta koji olakšavaju nastavak financijske potpore Rusiji u njenom agresivnom ratu protiv Ukrajine". Paket obuhvaca i 32 banke te Moskovsku burzu, čija je imovina u vlasništvu EU-a zamrznuta.
Uz kripto mjere, 21. paket sankcija uključuje i zabranu ulaska u EU za bivše i sadašnje ruske borce koji su sudjelovali u ratu u Ukrajini od 24. veljače 2022. Mjera ce se, prema planu, primjenjivati od listopada 2026., ali još nije operativna jer zahtijeva dodatni rad, uključujuci definiranje vrste dokaza potrebnih za dokazivanje da je netko stvarno sudjelovao u borbama. Zabrana ce se odnositi samo na kratkorocne vize, nakon prigovora Italije i Francuske, koje su zabrinute zbog gubitka prihoda od turizma. Italija je prošle godine u svojim ruskim konzulatima izdala više od 160.000 schengenskih viza, a Francuska više od 156.000.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen potvrdila je u sklopu najave paketa i zamrzavanje gornje granice cijene ruske nafte na 44,10 dolara po barelu (oko 40,6 eura), s ciljem da ruski ratni stroj ne profitira od eventualnih tržišnih šokova. Paket takoder po prvi put obuhvaca plovila ruske takozvane sjencane flote, kojom Rusija zaobilazi postojece naftne sankcije. Kao clanica EU-a, Hrvatska je obvezna provoditi sve mjere iz ovog paketa, što znači da i hrvatski gradani i institucije podlijezu zabrani transakcija s navedenim entitetima.
