Europa pod udarom: Njemačku razaraju oluje
Dok jedan dio kontinenta bilježi rekordne vrućine i snažna nevremena s ozlijeđenima i kolapsom prometa, drugi se suočava s povijesnom sušom koja prijeti opskrbi energijom i hranom.
Dok jedan dio kontinenta bilježi rekordne vrućine i snažna nevremena s ozlijeđenima i kolapsom prometa, drugi se suočava s povijesnom sušom koja prijeti opskrbi energijom i hranom.
Njemačka se u utorak, 4. kolovoza 2026., našla na udaru snažnih grmljavinskih oluja koje su donijele ozlijeđene, materijalnu štetu i ozbiljne poremećaje u željezničkom prometu. Istovremeno, dugotrajni toplinski val spustio je vodostaje ključnih europskih rijeka, Rajne, Dunava i Poa, na povijesno niske razine, prijeteći riječnom prijevozu i energetskoj stabilnosti diljem kontinenta.
Prva nevremena pogodila su dijelove saveznih zemalja Thüringen i Nordrhein-Westfalen još u ponedjeljak navečer. Prema izvještajima njemačkog javnog servisa, u regiji Weimarer Land oštećene su zgrade i električni vodovi, što je dovelo do nestanka struje. Njemačka meteorološka služba (DWD) potvrdila je da je uzrok bila takozvana superćelija koja je prošla preko mjesta Thangelstedt. Stručna udruga za istraživanje tornada Torex i DWD sada istražuju je li se pritom formirao i tornado.
U utorak ujutro snažno nevrijeme pogodilo je i Hamburg, gdje je stablo palo na potpuno popunjeni kombi. U nesreći je ozlijeđeno sedam osoba, od čega četiri odrasle osobe i troje djece. Vatrogasci su ih morali izvlačiti iz vozila.
Olujno nevrijeme izazvalo je velike probleme i u željezničkom prometu. U blizini mjesta Schwelm stablo je palo na nadzemni električni vod, zaustavivši promet na nekoliko sati. Više od 130 putnika u ICE vlaku moralo je čekati dulje od četiri sata dok se pruga ne osposobi. Njemačka željeznica (Deutsche Bahn) priopćila je kako su zbog štete i dalje na snazi prekidi u daljinskom prometu između gradova poput Frankfurta, Kölna i Aachena. Na relaciji Köln-Aachen uveden je autobusni prijevoz.
Problemi su zabilježeni i u regionalnom prometu. U Mönchengladbachu su dva regionalna vlaka morala biti evakuirana nakon što su srušena stabla oštetila električne vodove. Prema navodima medijske kuće WDR, u jednom od vlakova nalazilo se oko 250 putnika.
DWD upozorava da opasnost nije prošla. Tijekom poslijepodneva i noći prema srijedi, 5. kolovoza, očekuju se nova, mjestimično snažna nevremena, posebno na jugozapadu zemlje. Mogući su tuča, jak pljusak i orkanski udari vjetra. U saveznoj zemlji Baden-Württemberg lokalno bi moglo pasti i do 40 litara kiše po kvadratnom metru u samo jednom satu. U okrugu Sächsische Schweiz-Osterzgebirge izdano je upozorenje na opasnost za život te se građane poziva da ne ulaze u šume i ne koriste pješačke staze.
Uz nevremena, gotovo cijelu Njemačku prati i ekstremna vrućina. DWD upozorava na snažno toplinsko opterećenje, a temperature bi tijekom dana mogle dosegnuti i do 38 stupnjeva Celzijevih, odnosno do 30 na obalama.
Dok se dijelovi Europe bore s olujama, kontinent istovremeno isušuje rekordna suša. Vodostaji Rajne, Dunava i talijanske rijeke Po pali su na povijesno niske razine. Kod mjesta Kaub, ključne točke za procjenu plovnosti Rajne, dubina plovnog puta spustila se na samo 25 centimetara, čime je izjednačen negativni rekord iz 2018. godine. Promet nije potpuno obustavljen, ali brodovi moraju prevoziti znatno manje tereta kako ne bi nasjeli, što poskupljuje prijevoz.
Krajem srpnja 2026. čak 44 posto mjernih postaja na Rajni i 78 posto na Dunavu bilježilo je iznimno nizak vodostaj. Posljedice su najozbiljnije u Srbiji, Rumunjskoj i Mađarskoj, gdje manjak vode ugrožava hlađenje termoelektrana i nuklearnih postrojenja. Mađarska nuklearna elektrana već radi smanjenim kapacitetom, a dvije tvornice automobila u Rumunjskoj privremeno su obustavile proizvodnju. Rumunjske vlasti čak su kontroliranom eksplozijom uklanjale stijenu iz korita Dunava kako bi povećale dotok vode prema nuklearnoj elektrani Cernavodă.
U Italiji je rijeka Po kod Cremone pala na povijesni minimum. Nizak vodostaj omogućuje prodor slane morske vode uzvodno, što ugrožava poljoprivredne usjeve, zalihe pitke vode i riječni ekosustav. Za Hrvatsku je posebno važan Dunav, ali i cijeli europski lanac opskrbe. Kada ključne rijeke prestanu biti pouzdane prometnice i izvori vode, posljedice se izravno prelijevaju na cijene goriva, hrane i industrijske proizvodnje.