Europa postala talac Erdogana i Maroka

Europska migracijska politika počiva na pretpostavci da će Turska i Maroko, sve dok primaju novac i političke ustupke, zaustavljati migrante na putu prema granicama Europske unije. No, kaotične scene u španjolskoj enklavi Ceuti pokazuju da se situacija može promijeniti preko noći, čim Rabat ili Ankara odluče otvoriti migrantsku rutu radi vlastitih interesa.

Milijarde eura za mirne granice

EU je za pomoć izbjeglicama i upravljanje migracijama u Turskoj mobilizirao najmanje šest milijardi eura, a sporazum s Ankarom znatno je smanjio broj dolazaka istočnim Sredozemljem. Maroku je 2023. odobren paket od 152 milijuna eura za upravljanje migracijama i jačanje granica. Međutim, ovaj aranžman ostaje funkcionalan jedino dok su turski čelnik Recep Tayyip Erdoğan i marokanski monarh Mohammed VI zadovoljni vezama s Bruxellesom.

Kada požele dodatni novac, političke ustupke ili podršku u sukobu s drugom državom, migranti postaju sredstvo pritiska. Maroko ima iznimno bliske veze s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa i Izraelom premijera Benjamina Netanyahua, pa Europa ne može isključiti mogućnost da su migranti postali adut i u širim geopolitičkim dogovorima.

Kaos u Fnidequ: 'Europa je moj san'

Nakon masovnog pokušaja ulaska u Ceutu, situacija u gradu se postupno smiruje, no u susjednom marokanskom Fnidequ vlada kaos. Plaže su pod nadzorom, a marokanska nacionalna policija postavljena je gotovo na svakom koraku. Zvukovi sirena, policijski zvižduci i povici mladih ljudi obilježavaju grad koji je donedavno bio mirno ljetovalište.

Među onima koji ne odustaju je 25-godišnji Hamza iz Tangera. U subotu je pokušao doplivati do Ceute, ali tvrdi da su ga pretukli španjolski vojnici, a potom i marokanski policajci.

"Pokušat ću ponovno. Plaća koju imam u tekstilnoj industriji nije dovoljna za život, a Europa je moj san", rekao je.

S druge strane, 21-godišnja studentica Hajine iz Fesa više nikada neće pokušati prijeći granicu. Do Fnideqa je stigla mopedom i zaplivala prema Ceuti nakon što je na društvenim mrežama pročitala glasine da je granica otvorena.

"Vratila sam se jer su nas tretirali kao pse. Nije bilo hrane, sve trgovine bile su zatvorene", ispričala je kroz suze.

Brojni restorani, kafići i trgovine u Fnidequ zatvoreni su zbog straha od pljačke, a oni koji rade strogo kontroliraju ulazak gostiju, pa migranti teško dolaze i do hrane, čak i kada imaju novca.

Kriza veća od one iz 2021.

Procjene govore da je više od 50.000 ljudi krenulo prema Ceuti, što ovu situaciju čini znatno ozbiljnijom od one iz 2021. Mnogi migranti koji su vraćeni navode da su proveli dane bez hrane i vode te da su ih vlasti istjerale iz grada. Stotine ljudi vraća se preko stjenovitih predjela uz graničnu ogradu, dok su na plažama ostale njihove osobne stvari. Nekoliko osoba je preminulo tijekom pokušaja prelaska, a postoji bojazan da bi broj žrtava mogao porasti jer se još uvijek traga za nestalima.

Analitičari vjeruju da je ovako veliki migrantski val bio izvediv samo uz tihi pristanak marokanskih vlasti te ga povezuju s novom političkom napetošću između Maroka i Španjolske oko Zapadne Sahare. Učinci su vidljivi i u lokalnoj ekonomiji: turisti otkazuju rezervacije, trgovci imaju gubitke, a mnogi radnici u ugostiteljstvu napustili su svoje poslove kako bi pokušali doći do Europe.

EU traži hitan odgovor

Očekuje se da će tijekom tjedna ministri unutarnjih poslova država članica EU-a održati izvanredni sastanak kako bi usuglasili zajednički odgovor prema Maroku i spriječili ponavljanje slične krize. Europa ne smije prekinuti suradnju s Turskom i Marokom. Međutim, mora imati mogućnost obrane vlastitih granica čak i kada ta suradnja oslabi. To uključuje jači Frontex, veći broj europskih graničnih policajaca, bolju kontrolu mora, brže procedure vraćanja i pripremljenost za krizne situacije bez oslanjanja na nepouzdanog partnera.