Dok se Hrvatska bori s crvenim meteoalarmom i temperaturama do 40°C, rekordno niski vodostaji Dunava, Drave i Save uzrokuju lančanu energetsku krizu u srednjoj i jugoistočnoj Europi, a Nuklearna elektrana Krško upozorava na moguće skoro ograničenje rada.
Europa se suočava s jednom od najtežih hidroloških kriza u novijoj povijesti, uzrokovanom dugotrajnim toplinskim valovima i nedostatkom oborina. Posljedice su dalekosežne i dramatične, a posebno su pogođeni energetski sustavi zemalja srednje i jugoistočne Europe. Dok se Hrvatska priprema za vrhunac toplinskog udara s crvenim meteoalarmom na snazi, ključne rijeke poput Dunava, Drave i Save dosegle su povijesno niske razine, što izravno ugrožava rad nuklearnih elektrana, uključujući Nuklearnu elektranu Krško (NEK).
Nuklearna elektrana Krško trenutno radi punim kapacitetom, no iz Uprave elektrane stižu ozbiljna upozorenja. Zbog niskog protoka i visoke temperature rijeke Save, NEK je već aktivirao sustav rashladnih tornjeva kako bi ispoštovao stroga ekološka ograničenja. "Približavamo okolnostima u kojima će zbog ekoloških ograničenja povezanih s rijekom Savom biti potrebno smanjiti snagu reaktora, a u najgorem slučaju i postupno zaustaviti elektranu", objavila je Uprava NEK-a.
Iz NEK-a su za Poslovni dnevnik detaljno pojasnili mehanizam problema. "Protok rijeke zbog nedostatka oborina jest nizak, a temperatura Save trenutačno je još uvijek nešto niža nego što je bila tijekom vrhunca prethodnih toplinskih valova. Kao što smo već ranije pojasnili, NEK pri niskim protocima Save i visokim temperaturama, radi osiguravanja usklađenosti s okolišnim ograničenjima, za dodatno hlađenje u trećem rashladnom krugu koristi sustav rashladnih tornjeva. Zbog povećane vlastite potrošnje električne energije za rad rashladnih tornjeva te smanjenja termodinamičke učinkovitosti sekundarnog kruga, koja ovisi o temperaturi rashladne vode trećeg kruga, smanjuju se učinkovitost i izlazna snaga elektrane, a posljedično i količina proizvedene električne energije. NEK mora osiguravati da dnevna prosječna temperatura Save na točki potpunog miješanja u podslapju Hidroelektrane Brežice ne prelazi 28 °C te da prosječno dnevno povećanje temperature ne prelazi 3 °C. I ubuduće ćemo rad elektrane prilagođavati uvjetima te osiguravati poštivanje svih propisanih ograničenja", naveli su iz NEK-a.
Kriza nije izolirana na Sloveniju i Hrvatsku. U Mađarskoj je situacija postala dramatična. Prema pisanju Poslovnog dnevnika, Mađari su prvi put u 44 godine morali ugasiti nuklearnu elektranu Paks, koja inače proizvodi više od trećine električne energije u zemlji. Razlog je fizička nemogućnost crpljenja vode iz Dunava jer su usisne pumpe ostale iznad razine vode. Mađarski premijer Peter Magyar uputio je izvanredan apel građanima i tvrtkama da maksimalno ograniče potrošnju struje. Jutarnji list pak navodi da NE Paks radi na samom minimumu kapaciteta, što sugerira da se situacija brzo mijenja. Mađarska vlada također je zabranila večernji željeznički teretni promet.
U Rumunjskoj je vojska izvela kontrolirane eksplozije u Dunavu, minirajući stijene i potapajući teglenicu, ne bi li povećala dotok vode prema nuklearnoj elektrani Cernavoda, koja osigurava oko 20 posto rumunjske struje. Istovremeno, automobilski giganti Ford i Dacia obustavili su proizvodnju na dva tjedna radi štednje električne energije. U Srbiji hidroelektrane Đerdap I i Đerdap II rade sa svega 20 do 30 posto kapaciteta, što je predsjednik Aleksandar Vučić opisao kao ozbiljan udar na energetski sustav zemlje.
Hrvatsku je zahvatio snažan toplinski val, a Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) izdao je crveni meteoalarm za veći dio zemlje. Temperature zraka penju se i do 40 °C, a noćne temperature na Jadranu ne padaju ispod 25 °C. Prema prognozama, vrhunac toplinskog udara tek slijedi, a cijela će zemlja u srijedu biti pod crvenim upozorenjem, osim dubrovačke regije koja će biti u narančastom.
Vodostaj Dunava i Drave u Hrvatskoj pao je na povijesni minimum, dok je vodostaj Save samo nekoliko desetaka centimetara iznad minimuma. Kod Bezdana, gdje Dunav ulazi u Srbiju, razina vode je nadomak negativnog rekorda iz 1909. godine. Riječni promet, ključan za europsko gospodarstvo, suočava se s kolapsom. Jedan riječni teretni brod od tisuću tona inače zamjenjuje čak 40 kamiona, no sada su brodovi diljem Europe nasukani ili prisiljeni ploviti s minimalnim teretom. U Slovačkoj je kod Bratislave izmjeren najniži protok Dunava od 1876. godine, dok u Bugarskoj turistički kruzeri zapinju u plićaku. Njemački industrijski divovi morali su smanjivati proizvodnju jer im nedostaju sirovine koje inače stižu riječnim putem.
Kriza nije ograničena samo na sliv Dunava. U Njemačkoj i Nizozemskoj čak 44 posto mjernih stanica na Rajni bilježi ekstremno nisku razinu vode, što stvara ozbiljna uska grla u opskrbi i drastično podiže troškove transporta. U Austriji su na snazi crveni alarmi zbog temperatura iznad 40 °C i rekordne smrtnosti od vrućina, dok u Češkoj polovica mjernih postaja izvještava o ekstremnoj suši. U sjevernoj Italiji rijeka Po dosegnula je povijesni minimum, a smanjeni potisak rijeke omogućio je prodor slane morske vode duboko u korito, uništavajući ekosustav i onemogućujući navodnjavanje. Meteorolozi ne najavljuju olakšanje, a s obzirom na nastavak toplinskog vala s temperaturama iznad 40 °C u većem dijelu Europe, očekuje se daljnje pogoršanje situacije.
