Europska mora u rekordu: Sredozemlje zagrijano za 2°C
Znanstvenici upozoravaju da bi toplinski valovi u morima mogli trajno izmijeniti ekosustave o kojima ovise obalne zajednice, a posljedice se osjećaju i na kopnu.
Znanstvenici upozoravaju da bi toplinski valovi u morima mogli trajno izmijeniti ekosustave o kojima ovise obalne zajednice, a posljedice se osjećaju i na kopnu.
Ljudski uzrokovane klimatske promjene glavni su pokretač rekordnih temperatura mora diljem Europe, objavila je grupa World Weather Attribution (WWA), koja koristi recenzirane metode za procjenu uloge globalnog zatopljenja u ekstremnim vremenskim pojavama. U analizi objavljenoj u srijedu znanstvenici upozoravaju na ozbiljne posljedice za morske ekosustave i obalne zajednice.
Prošlog mjeseca prosječna temperatura Sredozemnog mora iznosila je 27 stupnjeva Celzijusa (81 stupanj Fahrenheita), što je najviša vrijednost za srpanj otkad postoje mjerenja. Početkom kolovoza pučinska plutača blizu Mallorce zabilježila je čak 33°C. Prema analizi WWA, klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem dodale su oko 2°C zagrijavanja Sredozemlju i oko 1,4°C zapadnoeuropskim morima.
"Ovo ima potencijal da potpuno preoblikuje ekosustave na koje se obalne zajednice oslanjaju za hranu i prihod, te da potakne štetne ekstremne vremenske prilike i na kopnu", izjavila je Claire Bergin, klimatska znanstvenica na Maynooth University u Irskoj i koautorica studije.
Prema WWA analizi, vršne temperature mora zabilježene ove godine u istočnom i zapadnom Sredozemlju te duž Biskajskog zaljeva i iberske obale bile bi "praktički nemoguće" bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. U Keltskom moru, uz Britaniju i Irsku, najekstremnije temperature kakve su zabilježene očekivale bi se otprilike jednom u stoljeću u svijetu bez ljudskog utjecaja na klimu.
Toplija mora povećavaju vlažnost i noćne temperature u obalnim područjima te mogu potaknuti snažne oluje kasnije tijekom godine. Emisije stakleničkih plinova, uglavnom izgaranjem fosilnih goriva, podigle su prosječnu temperaturu planeta na oko 1,4°C iznad predindustrijske razine, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji.
Skokovi temperature mora mogu uzrokovati masovno ugibanje vrsta poput koralja i poremetiti opskrbu hranom za ptice i sisavce, s lančanim posljedicama kroz hranidbene lance. John Bruno, morski ekolog na Sveučilištu Sjeverne Karoline, rekao je da se neke vrste sele prema sjeveru tražeći hladnije vode, ali da se ne mogu sve prilagoditi. "Brzo se približavamo apsolutnim biološkim granicama prilagodbe za mnoge vrste", upozorio je.
Prema analizi WWA, oko 90% Biskajskog zaljeva i 80% zapadnog Sredozemlja ove je godine iskusilo morske toplinske valove. Bez globalnog zatopljenja ta bi brojka bila bliža 40%. Razlika jasno pokazuje koliko su klimatske promjene pojačale intenzitet i učestalost ovih pojava.
