Europska mora u rekordu: Sredozemlje zagrijano za 2°C
Znanstvenici upozoravaju da bi toplinski valovi u morima mogli trajno izmijeniti ekosustave o kojima ovise obalne zajednice, a posljedice se osjećaju i na kopnu.
Znanstvenici upozoravaju da bi toplinski valovi u morima mogli trajno izmijeniti ekosustave o kojima ovise obalne zajednice, a posljedice se osjećaju i na kopnu.
Ljudski utjecaj na klimu glavni je krivac za rekordno visoke temperature mora diljem Europe, zaključak je znanstvene mreže World Weather Attribution (WWA), koja analizira vezu između globalnog zatopljenja i ekstremnih vremenskih pojava. U izvješću objavljenom u srijedu, istraživači ističu ozbiljne prijetnje za morske ekosustave i priobalne zajednice.
Prosječna temperatura Sredozemnog mora u srpnju dosegnula je 27°C (81°F), što je najviša zabilježena vrijednost za taj mjesec od početka mjerenja. Krajem srpnja, plutača u blizini Mallorce izmjerila je čak 33°C. Analiza WWA pokazuje da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem dodale otprilike 2°C zagrijavanja Sredozemlju, 1,4°C Biskajskom zaljevu i zapadnoj obali Pirenejskog poluotoka te 1,3°C oko Irske i zapadne obale Velike Britanije.
„Ovo ima potencijal da potpuno preoblikuje ekosustave na koje se obalne zajednice oslanjaju za hranu i prihod, te da potakne štetne ekstremne vremenske prilike i na kopnu", izjavila je Claire Bergin, klimatska znanstvenica na Maynooth University u Irskoj i koautorica studije.
Prema WWA analizi, vršne temperature mora zabilježene ove godine u istočnom i zapadnom Sredozemlju te duž Biskajskog zaljeva i iberske obale bile bi „praktički nemoguće" bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. U Keltskom moru, uz Britaniju i Irsku, najekstremnije temperature kakve su zabilježene očekivale bi se otprilike jednom u stoljeću u svijetu bez ljudskog utjecaja na klimu.
Toplija mora povećavaju vlažnost i noćne temperature u obalnim područjima te mogu potaknuti snažne oluje kasnije tijekom godine. Emisije stakleničkih plinova, uglavnom izgaranjem fosilnih goriva, podigle su prosječnu temperaturu planeta na oko 1,4°C iznad predindustrijske razine, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji.
Skokovi temperature mora mogu uzrokovati masovno ugibanje vrsta poput koralja i poremetiti opskrbu hranom za ptice i sisavce, s lančanim posljedicama kroz hranidbene lance. John Bruno, morski ekolog na Sveučilištu Sjeverne Karoline, rekao je da se neke vrste sele prema sjeveru tražeći hladnije vode, ali da se ne mogu sve prilagoditi. „Brzo se približavamo apsolutnim biološkim granicama prilagodbe za mnoge vrste", upozorio je.
Prema analizi WWA, oko 90% Biskajskog zaljeva i 80% zapadnog Sredozemlja ove je godine iskusilo morske toplinske valove. Bez globalnog zatopljenja ta bi brojka bila bliža 40%. Razlika jasno pokazuje koliko su klimatske promjene pojačale intenzitet i učestalost ovih pojava.
Osim što su temperature u nekim područjima i više od šest Celzijevih stupnjeva iznad normalne razine, posljedice se već primjećuju. Ribari na jugozapadu Engleske od 2025. godine bilježe nagli porast broja hobotnica, vrste koja se inače nalazi u toplijim vodama oko sjeverne Afrike. To je samo jedan od pokazatelja kako se morske vrste sele prema sjeveru u potrazi za hladnijim staništima, a stručnjaci upozoravaju da bi topliji oceani mogli potaknuti i snažnije oluje, poput smrtonosnih poplava koje su pogodile španjolsku pokrajinu Valenciju 2024. godine.
