Europske rijeke na povijesnom minimumu
Rajna, Dunav i Po presušuju, ugrožavajući transport, ekosustave i opskrbu pitkom vodom. Posljedice suše osjećaju se i u Hrvatskoj gdje su izronili davno potopljeni brodovi.
Rajna, Dunav i Po presušuju, ugrožavajući transport, ekosustave i opskrbu pitkom vodom. Posljedice suše osjećaju se i u Hrvatskoj gdje su izronili davno potopljeni brodovi.
Nakon intenzivnog toplinskog vala u lipnju i razornih šumskih požara na jugu Francuske i u Španjolskoj, Europa se suočava s novom eskalacijom klimatske krize. Rijeke diljem kontinenta, uključujući ključne plovne putove Rajnu, Dunav i Po, pale su na povijesno niske razine, otkrivajući razmjere prijetnje koja seže daleko izvan poljoprivrede i vodoopskrbe.
U njemačkim gradovima Kölnu i Düsseldorfu ljudi sada mogu pješačiti preko dijelova Rajne gdje inače teku snažne struje. Izloženo riječno korito proteže se ispod mostova, a vlasti upozoravaju da bi razina vode u nadolazećim danima mogla još dramatičnije pasti. Duž Dunava teretni i putnički brodovi na pojedinim dionicama više ne mogu ploviti.
Kako se korita rijeka suše, izranjaju davno zaboravljeni ostaci. U Mađarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj potopljeni brodovi i automobili ponovno su ugledali svjetlo dana. Prizori koji svjedoče o razmjerima suše koja je pogodila kontinent.
Posljedice nisu samo vizualne. Pad vodostaja podiže temperaturu rijeka i smanjuje koncentraciju otopljenog kisika, povećavajući rizik od pomora riba. Jeanette Völker, znanstvenica u njemačkoj saveznoj agenciji za okoliš (UBA), za DW je opisala što se događa ispod površine.
"Posebno uz Rajnu možete vidjeti kako se šljunčane obale suše. To su staništa za školjkaše i beskralježnjake, koji pak služe kao hrana ribama. To stavlja ogroman stres na te ekosustave. Školjkaši se ne mogu dovoljno brzo pomaknuti i ugibaju," rekla je Völker.
Oštećenje ovog prirodnog lanca ima izravne posljedice za milijune ljudi. Hagen Koch, istraživač specijaliziran za klimatsku prilagodbu na Potsdamskom institutu za istraživanje utjecaja klime, objašnjava da velik dio pitke vode u Njemačkoj dolazi iz bunara koji se pune filtracijom riječnog dna. Suša slabi taj proces jer se koncentracija zagađivača povećava, otprilike ista količina otpadnih voda iz industrije i kanalizacije ispušta se u sve manje rijeke.
"Ako je ekosustav oštećen, to jest, životinje i biljke koje doprinose pročišćavanju vode, to rezultira značajnim dodatnim troškovima. Potrebna je dodatna obrada kako bi se milijunima ljudi osigurala čista pitka voda," upozorava Koch.
Njemačke industrijske grupe procjenjuju da bi troškovi vodoopskrbe mogli porasti i do 30% kao posljedica klimatskih promjena. Za poboljšane sustave pročišćavanja, dublje cijevi i nadograđene rezervoare bit će potrebna dodatna ulaganja od čak 14 milijardi eura do 2035. godine.
Kriza je već iznudila dramatične intervencije. Rumunjska vojska morala je raznijeti stijene u jednom ogranku Dunava kako bi osigurala dotok rashladne vode za nuklearnu elektranu Cernavoda i spriječila njezino gašenje. Slična situacija dogodila se i u Mađarskoj, gdje je nuklearna elektrana Paks morala biti obustavljena zbog niskog vodostaja Dunava. Mađarski premijer Peter Magyar pozvao je građane i tvrtke na štednju električne energije, upozorivši na nezapamćenu energetsku krizu.
U međuvremenu, njemački ministar prometa sazvao je konferenciju u Bonnu s predstavnicima industrije, luka i unutarnje plovidbe kako bi se pronašla kratkoročna i dugoročna rješenja. Neki brodovi već prevoze tek petinu uobičajenog tereta, što odgađa proizvodnju i diže cijene, posebno u sektorima čelika, kemikalija i nafte. U Kölnu su vlasti uvele stroge zabrane zahvaćanja vode iz potoka i rijeka za privatne osobe, a prekršiteljima prijete kazne do 50.000 eura.
Dok političari razmatraju hitne mjere poput produbljivanja plovnog kanala Rajne, kritičari upozoravaju da bi to samo ubrzalo otjecanje vode i dodatno isušilo poplavne ravnice. Stručnjaci poput Kocha zalažu se za razvoj brodova plićeg gaza i prebacivanje teretnog prijevoza na željeznicu. Jeanette Völker pak vjeruje da je ključ u obnovi modificiranih riječnih tokova, ponovnom povezivanju poplavnih ravnica, zaštiti močvara i obnovi tresetišta kako bi krajolici zadržali više vode.
No, svi se slažu u jednom: bez brzog smanjenja emisija stakleničkih plinova, svaka prilagodba bit će tek kap u brzoj rijeci koja presušuje.
