Gdje je Hrvatska na ljestvici minimalaca? Pet zemalja prebacuje 2000 eura

Najnoviji podaci Eurostata za drugu polovicu 2026. godine otkrivaju goleme razlike u minimalnim plaćama diljem Europe. Dok je u Luksemburgu zakonski minimalac dosegnuo 2771 euro bruto mjesečno, u Ukrajini iznosi skromnih 169 eura. Hrvatska se s iznosom od 1050 eura smjestila u sredinu, u skupini zemalja gdje su primanja bliža 1000 nego 1500 eura.

Pet zemalja s više od 2000 eura, devet u srednjem rangu

Prema izvještaju koji je prenio Euronews, pet europskih zemalja ima bruto mjesečnu minimalnu plaću veću od 2000 eura. Uz Luksemburg, to su Irska s 2391 eurom, Njemačka s 2343 eura, Nizozemska s 2338 eura te Belgija s 2234 eura. Francuska je odmah iza vodećih s 1867 eura.

Hrvatska pripada skupini od devet zemalja s minimalcem između 1000 i 2000 eura. Međutim, u ovoj je kategoriji raspon snažno koncentriran prema donjoj granici. Slovenija predvodi s 1482 eura, a slijede je Španjolska s 1425 eura, Litva s 1153 eura, Poljska s 1119 eura, Cipar s 1088 eura, Grčka i Portugal s po 1073 eura te Hrvatska s 1050 eura.

Čak 15 zemalja ima minimalnu plaću ispod 1000 eura, no važno je napomenuti da je sedam od njih zemalja kandidatkinja za Europsku uniju. Unutar same Unije, najniži minimalac bilježi Bugarska sa 620 eura.

Kupovna moć mijenja sliku: Hrvatska napreduje za tri mjesta

Kada se u obzir uzme standard kupovne moći (PPS), umjetna valuta koja odražava što si građani stvarno mogu priuštiti, razlike među državama postaju manje. Njemačka se penje na vrh s 2164 PPS-a, ispred Luksemburga s 2108 PPS-a i Nizozemske s 2023 PPS-a. Na začelju unutar EU-a nalaze se Estonija s 935 PPS-a i Latvija s 938 PPS-a, dok je najnižu vrijednost među svim promatranim zemljama zabilježila Albanija sa 705 PPS-a.

Hrvatska je među zemljama koje su najviše profitirale ovakvim načinom usporedbe. Napredovala je za tri mjesta na ljestvici kupovne moći, baš kao i Bugarska. Najveći dobitnici su Rumunjska, koja je skočila s 20. na 12. mjesto, i Sjeverna Makedonija, koja je s 24. pozicije dogurala do 16. mjesta. Srbija je također zabilježila skok od pet mjesta. S druge strane, najveći gubitnik je Estonija, koja je pala s 16. na 26. mjesto.

Zanimljivo je da Sjeverna Makedonija s 1142 PPS-a i Srbija s 1094 PPS-a prema kupovnoj moći nadmašuju sedam članica EU-a, uključujući Maltu, Slovačku, Mađarsku i Češku.

Samo osam zemalja povećalo minimalac, inflacija jede primanja

U razdoblju od siječnja do srpnja 2026. godine samo je osam od 29 promatranih europskih zemalja povećalo bruto minimalnu plaću. Istovremeno, inflacija u europodručju iznosila je 3,2 posto, što znači da su radnici s minimalnim primanjima u mnogim državama realno izgubili dio kupovne moći. Najveća povećanja zabilježena su u Sjevernoj Makedoniji (6,9 posto), Rumunjskoj i Estoniji (po 6,8 posto) te Belgiji (5,8 posto).

Posebno teška situacija je u zemljama s visokom inflacijom gdje se plaće nisu mijenjale. Na Malti je inflacija u tom razdoblju dosegnula 8,2 posto, na Cipru 5,4 posto, a u Nizozemskoj 4,7 posto. Najveći pritisak osjećaju radnici u Turskoj, gdje je inflacija između prosinca 2025. i lipnja 2026. iznosila čak 17,8 posto, a gotovo 40 posto zaposlenih prima minimalnu plaću koja se sada usklađuje samo jednom godišnje.

Treba napomenuti i da pet članica Europske unije - Italija, Danska, Švedska, Austrija i Finska - nemaju zakonski propisanu minimalnu plaću. U tim se zemljama najniža primanja određuju kroz kolektivne ugovore između poslodavaca i sindikata.