Ministarstvo znanosti objavilo je detaljne podatke o plaćama na visokim učilištima za srpanj, a raspon od asistenta do redovitog profesora u trajnom izboru otvara pitanja o budućnosti znanstvene karijere u Hrvatskoj.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u srijedu je objavilo podatke o plaćama na javnim visokim učilištima koji zorno prikazuju financijski raspon unutar akademske zajednice. Dok je redoviti profesor u trajnom izboru u lipnju prosječno primio 3409 eura neto, asistent je na račun dobio 1479 eura neto, što čini razliku od gotovo 2000 eura mjesečno.
Podaci Ministarstva pokazuju jasan hijerarhijski slijed primanja. Redoviti profesor prosječno je zaradio 2955 eura neto, izvanredni profesor 2584 eura, a docent 2201 euro. Viši asistenti prosječno su primali 1879 eura neto, dok su asistenti na dnu ljestvice s 1479 eura.
Sličnu sliku daju i medijalne plaće, koje preciznije pokazuju primanja zaposlenika na sredini svake skupine. Za redovitog profesora u trajnom zvanju, prosječna neto plaća dosegla je 3402 eura; redoviti profesori primali su 2953, izvanredni 2575, docenti 2192, viši asistenti 1851, a asistenti 1445 eura.
Uz podatke o plaćama, Ministarstvo je objavilo i prosječnu dob zaposlenika po zvanjima. Profesori u trajnom izboru prosječno imaju 58 godina, redoviti profesori 52, izvanredni 48, a docenti 44 godine. Viši asistenti u prosjeku imaju 36 godina, dok su asistenti sa svoje 32 godine najmlađa kategorija.
Ovi podaci potvrđuju da je riječ o sustavu u kojem se do najviših primanja dolazi tek pred kraj karijere, što u kombinaciji s početnom plaćom od oko 1500 eura neto može biti demotivirajuće za mlade znanstvenike.
Ministarstvo je potvrdilo i da je plaća za srpanj zaposlenicima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja isplaćena 11. kolovoza. Objava datuma isplate ubuduće će imati i praktičnu važnost jer su nakon prelaska na centralni obračun plaća ustanove prestale dobivati FINA-in izvod koji je služio kao dokaz izvršene isplate. Tu će funkciju sada preuzeti mjesečna obavijest Ministarstva.
Za javnost je, međutim, važniji drugi aspekt objavljenih brojki. Na početku akademske karijere, mladi asistent u hrvatskom visokom obrazovanju može očekivati neto primanja od otprilike 1500 eura, dok najviša plaća na nastavnoj ljestvici premašuje 3400 eura. Taj omjer početnih plaća, dugotrajnog procesa napredovanja i mogućnosti koje privatni sektor pruža stručnjacima, sve će više utjecati na sposobnost hrvatskih sveučilišta da zadrže novu generaciju znanstvenika i nastavnika.
